Ideja o munjevitoj ruskoj ofenzivi na sjeverni bok NATO-a, koja bi potencijalno uključivala i do 600.000 vojnika, izaziva duboku zabrinutost unutar zapadnog vojnog saveza. Satelitske snimke posljednjih mjeseci otkrile su značajno gomilanje ruskih snaga nedaleko od finske granice, s dokazima o izgradnji novih smještajnih kapaciteta za vojsku, unapređenju zrakoplovne infrastrukture te drugim objektima u ključnim vojnim bazama.
Ovi potezi Moskve, zajedno s upozorenjima finskih i njemačkih obavještajnih službi da se Vladimir Putin priprema za dugotrajni sukob sa Zapadom, crtaju sumornu sliku potencijalnih budućih napetosti i otvorenih sukoba, prenosi Daily Mail. Izvješće finske vlade, citirano u finskim medijima, navodi kako Helsinki smatra napad na Finsku, Norvešku, Švedsku i baltičke zemlje realnom mogućnošću, upozoravajući da Rusija "što je brže moguće jača svoju vojnu prisutnost i aktivnosti na svom sjeverozapadnom pravcu u svim operativnim okruženjima."
Izvori unutar NATO-a navodno su potvrdili da Moskva uvježbava napad na istočni bok saveza, ocrtavajući procjenu prijetnje koja uključuje simultane udare na norvešku obalu, južnu Finsku i regiju Laponije, švedski otok Gotland, pa čak i proboj prema Estoniji, Latviji i Litvi. Takav koordinirani napad, koji bi uključivao kopnene, morske i zračne snage, mogao bi započeti desantom na finsku Laponiju s ciljem uspostave tampon-zone i zauzimanja strateških lokacija poput zračne luke Ivalo, dok bi zračni udari s poluotoka Kola i desantne trupe ciljale jug Finske, a projektili čak i Helsinki. Proboj u Litvu vjerojatno bi imao za cilj zauzimanje i osiguranje tampon-zone oko koridora Suwalki, koji povezuje Rusiju s militariziranom eksklavom Kalinjingrad. Ova procjena prijetnje, koju stručnjaci smatraju najgorim mogućim scenarijem, temelji se na obavještajnim informacijama i trenutačnom rasporedu ruskih vojnih postrojbi.
Međutim, neki stručnjaci, poput Eda Arnolda, višeg znanstvenog suradnika za europsku sigurnost pri Royal United Services Institute, sugeriraju da je vjerojatniji scenarij manjih, ciljanih operacija osmišljenih da izazovu kaos unutar NATO-a i testiraju njegovu odlučnost. Takvi napadi, tvrdi Arnold, stavili bi NATO u tešku poziciju odlučivanja hoće li aktivirati članak 5. o zajedničkoj obrani zbog ograničenog upada ili dopustiti Rusiji da zauzme teritorij kako bi se izbjegao sveopći europski rat. "Ruski scenarij mogao bi biti toliko malen da uđu u procjep i zauzmu nekoliko milja teritorija, proširujući procjep za nekoliko milja sa svake strane", objašnjava Arnold, dodajući da bi to moglo posijati podjele i neslogu unutar NATO-a. Iako smatra da je ovakva operacija manjeg opsega "vjerojatna", ne isključuje ni mogućnost izbijanja sukoba većih razmjera, podsjećajući da su mnogi prije 2022. smatrali potpunu invaziju Ukrajine nevjerojatnom, no Putin ju je ipak proveo.
Da bi Rusija uopće mogla izvesti tako smionu i potencijalno katastrofalnu operaciju s ciljem "poniženja" NATO-a, moralo bi se poklopiti nekoliko ključnih faktora. Prije svega, to bi zahtijevalo značajno slabljenje samog NATO saveza, bilo kroz unutarnje podjele, smanjeno financiranje obrane od strane ključnih članica pod pritiskom, primjerice, administracije američkog predsjednika Trumpa, ili općenito gubitak povjerenja u savezničku solidarnost. Istodobno, Rusija bi morala nastaviti sa značajnom modernizacijom svoje vojske, uključujući razvoj novih tehnologija te poboljšanje obuke i logistike, unatoč gubicima u Ukrajini. Ključno bi bilo i identificiranje te iskorištavanje specifičnih slabosti u NATO-ovoj obrani na sjevernom boku, poput nedovoljne prisutnosti trupa, slabe infrastrukture ili geografskih ranjivosti. Prije same invazije Rusija bi vjerojatno intenzivno koristila hibridne taktike, kao što su kibernetički napadi, dezinformacijske kampanje i politički pritisak, kako bi dodatno oslabila NATO i pripremila teren za vojnu akciju. Konačno, za uspjeh munjevite ofenzive, postizanje elementa iznenađenja bilo bi apsolutno presudno kako bi se spriječilo adekvatno pripremanje i odgovor saveza.
Unatoč tekućem ratu u Ukrajini, postoje naznake da Rusija aktivno radi na obnovi i jačanju svojih snaga na sjeverozapadu. General Christopher Cavoli, zapovjednik američkih snaga u Europi, izjavio je pred američkim Senatom da se ruska vojska "obnavlja i raste brže nego što je većina analitičara predviđala" te da je "ruska vojska danas veća nego što je bila na početku rata" u Ukrajini. Ruska izdvajanja za obranu porasla su na 6 posto BDP-a, znatno više od 3,5 posto na početku invazije 2022. godine. Kremlj planira izgraditi novo vojno zapovjedništvo u gradu Petrozavodsku, stotinjak milja od finske granice, sposobno nadzirati desetke tisuća vojnika. Satelitske snimke pokazuju novu infrastrukturu za vozila i obnovljene zračne baze; u Kamenki, oko 35 milja od finske granice, postavljeno je više od 130 vojnih šatora za oko 2000 vojnika, dok je prethodno zatvorena zračna baza Severomorsk-2, blizu Norveške, sada operativna.
Suočen s ovim prijetnjama i kontinuiranim pritiskom administracije predsjednika Trumpa po pitanju obrambenih izdvajanja, NATO je obećao "pojačati" svoj doprinos globalnoj sigurnosti. Vojni savez je ubrzao povećanje svoje borbene spremnosti intenzivnim vojnim vježbama duž svog istočnog boka, uključujući godišnje vježbe DEFENDER. Finska, kao nova članica koja je produžila granicu NATO-a s Rusijom za više od 800 milja, također poduzima mjere, pa je tako vojska na jugu zemlje navodno vježbala miniranje mostova u slučaju invazije. Putinova retorika o obnovi "povijesnih teritorija" Rusije i usporedbe s Petrom Velikim dodatno potpiruju strahove, dok Dmitrij Medvedev otvoreno prijeti novim članicama NATO-a, Finskoj i Švedskoj, da su sada potencijalne mete, uključujući i nuklearno oružje. Njemačka obavještajna služba (BND) upozorila je u ožujku da bi Rusija mogla biti potpuno spremna za "konvencionalni rat velikih razmjera" do 2030. godine. Iako bi izravan napad na NATO bio izuzetno rizičan za Rusiju, vjerojatno dovodeći do općeg rata s katastrofalnim posljedicama, opasnost od miskalkulacija ili ciljanih provokacija ostaje visoka, držeći Europu na oprezu.
>> FOTOGALERIJA Moćna vojna vozila na ulicama, vojnici marširaju... Ovako izgleda velika parada u Rusiji
600.000 vojnika? 🤣🤣🤣🤣🤣 Kakvi su ovo članci. Da Putin može mobilizirati još ljudi ne bi mu sjeverni Korejci dolazili u pomoć. Putin bez opće mobilizacije i punog prelaska u rat niti na koji način ne može mobilzirati ni pola od toga. Svaka veća mobilizacija značila bi mobiliziranje u Moskvi i Sankt Peterburgu a to bi bio njegov kraj.