Nakon što je desetine tisuća migranata proteklih dana iz Maroka stiglo do španjolske eksklave Ceute – većina se u međuvremenu vratila odakle je došla. Predsjednik regionalne vlade izjavio je da je bilo oko 60.000 migranata, dok je središnja vlada Španjolske taj broj procijenila na nešto manje od 50.000 te da je među migrantima bio velik broj žena i djece.
Eksklava Ceuta, s površinom od svega 18,5 četvornih kilometara, ima manje od 85.000 stanovnika. U noći između četvrtka i petka tisuće migranata prenoćile su na ulicama ovog grada. Unatoč slabim izgledima za prihvat ili nastavak putovanja, stotine ljudi su, prema medijskim izvještajima, i u petak navečer pokušale stići do obje španjolske enklave, Ceute i Melille. Tijekom večeri na granici između Maroka i Melille došlo je do sukoba s policijskim službenicima. Više osoba gađalo je pripadnike sigurnosnih snaga kamenjem, dok su oni koristili suzavac.
Španjolski vojnici spriječili su prilaz obali iz smjera mora. Tijekom prethodnih dana mnogi su migranti doplivali do Ceute. Broj poginulih porastao je na 67. Spasilačke su službe i tijekom subotnjeg (1. kolovoza) prijepodneva nastavile potragu na moru. Europski povjerenik za migracije Magnus Brunner izjavio je nakon telefonskog razgovora sa španjolskim ministrom vanjskih poslova Joséom Manuelom Albaresom: „Nijedna osoba nije prešla granicu prema kopnenom dijelu Europske unije."
Iako Ceuta pripada Španjolskoj, koja je dio schengenskog prostora, migranti iz ove eksklave ne mogu lako prijeći na europsko kopno. Za ove eksklave vrijede posebna pravila unutar schengenskog sustava: svatko tko odatle putuje prema španjolskom kopnu ili drugim dijelovima schengenskog prostora u pravilu prolazi kroz ponovnu kontrolu. Ukoliko bi migranti ipak pokušali prijeći Sredozemno more, najprije bi naišli na vanjsku granicu EU.
FOTO Dunav u Srbiji se toliko povukao da se do hrvatske obale sada gotovo može – pješice
Europska unija tek počinje obrađivati šok izazvan događajima. Iako se situacija smirila, prizori iz proteklih dana mnoge su podsjetili na izbjegličku krizu iz 2015. godine i pokrenuli novu raspravu o migracijskoj politici EU. Sve se ovo događa u trenutku kad je Zajednički europski sustav azila (GEAS) stupio na snagu prije samo nekoliko tjedana.
Italija je privremeno suspendirala Schengenski sporazum prema Španjolskoj. Pravila EU ne predviđaju trajno isključenje neke države iz schengenskog prostora protiv njezine volje. Više zemalja EU ukazuje na mogućnost dodatnog ograničavanja slobodnog kretanja unutar schengenskog prostora i uvođenja učestalijih kontrola na unutarnjim granicama. Njemačka to čini već dulje vrijeme, a ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt najavio je produljenje ovih kontroverznih graničnih kontrola. Francuska također planira pojačati kontrole na granici sa Španjolskom, koje su na snazi već godinama.
Pravila EU o azilu nalažu da Španjolska mora spriječiti daljnje kretanje podnositelja zahtjeva za azil unutar Unije. Budući da se Maroko smatra sigurnom zemljom podrijetla, na raspolaganju su ubrzani granični postupci koji omogućuju brže deportacije. Reforma sustava azila (GEAS) predviđa i takozvani krizni mehanizam u slučaju masovnog priljeva migranata. Španjolska bi vlada stoga mogla službeno zatražiti pomoć. U tom bi slučaju preostalih 27 zemalja EU trebalo pokazati solidarnost, pravedno rasporediti tražitelje azila među sobom i podržati europske pogranične regije resursima kako bi se zahtjevi brže obrađivali.
Kritičari zamjeraju Španjolskoj previše liberalnu migracijsku politiku. Osim toga, navodi se da tamošnja vlada nije uspjela zaštititi vanjske granice Europske unije. Finska ministrica unutarnjih poslova Mari Rantanen navela je na društvenoj mreži X da države koje nisu sposobne štititi granice ne bi trebale biti članice schengenske zone.
Španjolska je prije nekoliko mjeseci, u borbi protiv manjka radne snage, pokrenula proces legalizacije oko 500.000 neregularnih migranata. Ova se mjera odnosi isključivo na tražitelje azila koji su zahtjev podnijeli prije kraja 2025. godine, a ne na novopridošle osobe. Ipak, imajući u vidu napore na razini EU da se suzbije neželjena neregularna migracija, ovaj je potez izazvao podozrenje i negodovanje u Bruxellesu.
Španjolski premijer Pedro odgovorio je na kritike pojedinih članica EU upućene španjolskoj migracijskoj politici. Pozvao je na daljnje jačanje ujedinjene Europe i upozorio da ne treba produbljivati podjele. „Solidarnost i suosjećanje su dobrovoljni“, napisao je na platformi X. „Poštovanje europskih ugovora to nije.“
Sánchez je u pismu upućenom čelnicima europskih institucija osudio „stav“ pojedinih država članica, ocijenivši ga kao proizvod „predrasuda, dezinformacija, neupućenosti ili političkih interesa“. Zatražio je hitno održavanje videokonferencije ministara unutarnjih poslova 27 zemalja članica. Stručnjaci država članica EU danas će na kriznom sastanku razgovarati o razvoju situacije prethodnih dana, priopćio je glasnogovornik irskog predsjedanja Vijećem EU. Ne očekuje se da će javnost nakon razgovora biti obaviještena o njihovu sadržaju. U ponedjeljak će se sastati veleposlanici država članica kako bi procijenili situaciju i olakšali daljnju koordinaciju.
Glasnogovornik je naveo da će tema razgovora, uz dolaske u Ceutu posljednjih dana i broj ljudi koji su se vratili u Maroko, biti i podrška EU Španjolskoj, kao i diplomatski napori u odnosima s Marokom. Novi sustav azila Europske unijenašao se pod velikim pritiskom samo sedam tjedana nakon početka primjene. Njegov je primarni cilj bio okončati višegodišnje sporove između država članica. Države koje se suočavaju s najvećim brojem dolazaka – poput Španjolske, Cipra, Italije i Grčke – imale su zadatak bolje osigurati vanjske granice i postupke za azil, u mjeri u kojoj je to moguće, provoditi na samoj granici.
Budući da te zemlje time sprječavaju prelazak migranata u države poput Njemačke, Austrije ili Francuske, one imaju pravo na financijsku i logističku podršku ostalih članica EU. Međutim, primjer Španjolske sada jasno pokazuje da bi ta uzajamna solidarnost mogla počivati na vrlo klimavim nogama.
Otvori KEKS Pay
