Operacija Južni potez, provedena od 8. do 15. listopada 1995., predstavljala je završnu fazu pobjedonosnog niza operacija HV-a i HVO-a te je u potpunosti izmijenila stratešku situaciju u Hrvatskoj i BiH. Ova operacija bila je logičan nastavak mjesec dana ranije izvedene operacije Maestral, a hrvatske snage su njome stigle na samo 23 kilometra od Banja Luke.
Glavni ciljevi operacije bili su odbacivanje srpskih snaga iz područja Mrkonjić Grada, Podrašničkog Polja i HE Bočac, uspostava kontrole nad ključnim putovima prema Banja Luci (Čađavica – Banja Luka, Mrkonjić Grad – Banja Luka, Jajce – Banja Luka) te formiranje bojišnice na južnim padinama planine Manjače. Također, operacija je imala za cilj oslabiti pritisak na 5. i 7. korpus Armije BiH, koji su se u to vrijeme suočavali s intenzivnim srpskim napadima prema Bosanskom Novom i Ključu na sanskoj bojišnici. Tijekom operacije oslobođeno je područje ukupne površine 800 četvornih kilometara, čime je linija bojišnice dovedena na 23 kilometra od Banja Luke.
Nakon cjelodnevnih teških borbi hrvatske snage su već 9. listopada zauzele Mrkonjić Grad, jedino veće mjesto u tom području, te izbile na planinu Manjaču. Prilikom ulaska 4. gardijske brigade, protuoklopnom raketom pogođen je oklopni transporter, pri čemu je poginuo brigadir Andrija Matijaš Pauk, načelnik stožera brigade i legendarni zapovjednik tenkista 4. gardijske brigade.
U nastavku operacije, hrvatske snage su napredovale obroncima planine Manjače i dolinom Vrbasa, zauzevši Bočac, čime su združene hrvatske snage došle na 23 km od Banja Luke. Istodobno, V. i VII. korpus Armije BiH napredovali su dolinom rijeke Sane prema Sanskom Mostu u sklopu operacije Sana ’95. Nakon teških borbi, u kojima je VRS koristila i borbene nalete helikopterima, Sanski Most je pao u ruke Armije južnBiH 11. listopada 1995. Snage Armije BiH značajno su se približile Prijedoru i stavile ga pod topničku vatru, što je nagovještavalo skori pad grada.
- Nakon Oluje Hrvatska je sa svojim snagama bila u mogućnosti da nastavi operacije za oslobođenje Banja Luke i hrvatskog Podunavlja. To, međutim, međunarodni čimbenici nisu htjeli prihvatiti, zbog procjena da bi novih 300-500 000 izbjeglica, iz tih područja neizbježno dovelo do izravnog uključivanja SRJ u sukob, i tako do opasnosti proširivanja rata, što bi onemogućilo započete mirovne napore - kazao je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman o operaciji Južni potez.
Operacijom Južni potez, Banja Luka se našla u dometu hrvatskog topništva a bilo je jasno da bi padom Banja Luke pala i cijela Republika Srpska. Međunarodna zajednica htjela je da Banja Luka ostane u srpskim rukama te su zaustavili napredovanje hrvatskih snaga s argumentima kako bi se pokrenula nova izbjeglička kriza te da bi to moglo prisiliti vojsku SR Jugoslavije da se izravno uključi u rat. Mirovni su pregovori pod okriljem SAD-a održani u Daytonu od 1. do 21. studenog 1995., a postignuti Daytonski okvirni mirovni sporazum svečano je potpisan 14. prosinca 1995. u Parizu. Sporazum su potpisali predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman, predsjednik Srbije Slobodan Milošević i predsjednik BiH Alija Izetbegović.
Otvori KEKS Pay
