U rujnu 2015. godine, američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) objavila je šokantno otkriće: Volkswagen, njemački automobilski gigant, godinama je namjerno ugrađivao sofisticirani softver, takozvani "prevarantski uređaj" (defeat device), u svoja dizelska vozila. Svrha ovog softvera bila je manipulacija rezultatima testiranja emisija štetnih plinova. Uređaj je bio programiran da prepozna kada se vozilo nalazi u uvjetima laboratorijskog testiranja te bi tada aktivirao sve sustave za kontrolu emisija, prikazujući lažno niske razine dušikovih oksida (NOx). Međutim, čim bi se vozilo našlo u stvarnim uvjetima vožnje na cesti, softver bi deaktivirao ove kontrole, što je rezultiralo emisijama NOx koje su bile i do 40 puta veće od zakonski dopuštenih granica u Sjedinjenim Američkim Državama. Ironično, Volkswagen je godinama agresivno promovirao svoje dizelske automobile pod krilaticom "Clean Diesel", lažno ih predstavljajući kao ekološki prihvatljivu alternativu.
Prevara je poprimila globalne razmjere, obuhvativši približno 11 milijuna vozila diljem svijeta, od čega osam milijuna u Europi i gotovo pola milijuna vozila s dvolitarskim dizelskim motorima samo u SAD-u. Među pogođenim markama unutar Volkswagen grupe bili su Volkswagen, Audi i Porsche, a skandal je zahvatio popularne modele poput VW Jetta, Beetle, Golf i Passat, te Audi A3. Kasnije se otkrilo da su sporni uređaji bili ugrađeni i u vozila s trolitarskim dizelskim motorima, uključujući modele poput VW Touareg, Porsche Cayenne te Audi Q5 i Q7. Suočen s neoborivim dokazima, Volkswagen je ubrzo priznao prijevaru. Tadašnji glavni izvršni direktor grupe, Martin Winterkorn, izjavio je da je tvrtka "izigrala povjerenje naših kupaca i javnosti" te je podnio ostavku. Zamijenio ga je Matthias Müller, tadašnji šef Porschea, koji je kao svoj najhitniji zadatak naveo vraćanje povjerenja u Volkswagen Grupu.
Mehanizam "prevarantskog uređaja" bio je prilično sofisticiran. Softver je bio sposoban detektirati uvjete testiranja prateći različite parametre poput brzine vozila, rada motora, zračnog tlaka, pa čak i položaja upravljača. Kada bi sustav prepoznao da se vozilo nalazi na stacionarnom testnom stolu pod kontroliranim laboratorijskim uvjetima, motor bi prešao u poseban "sigurnosni" način rada, s nižom snagom i performansama, ali i značajno smanjenim emisijama štetnih plinova. Čim bi se vozilo vratilo u normalne uvjete vožnje na cesti, sustav bi se prebacio iz testnog moda, dopuštajući motoru da radi s punom snagom, ali uz drastično povećanje emisija dušikovih oksida, ključnog sastojka smoga i kisele kiše, povezanog s respiratornim bolestima.
Otkriće je pokrenulo lavinu posljedica. Vrijednost dionica Volkswagena strmoglavo je pala, izgubivši u kratkom roku oko trećine svoje vrijednosti. Tvrtka je u listopadu 2015. zabilježila svoj prvi kvartalni gubitak u posljednjih 15 godina, u iznosu od 2,5 milijardi eura, nakon što je inicijalno izdvojila 6,7 milijardi eura za pokrivanje troškova povezanih sa skandalom. Diljem svijeta, od Sjedinjenih Država i Kanade, preko Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Italije, pa sve do Južne Koreje, pokrenute su opsežne istrage. Regulatorna tijela, političari i ekološke skupine počeli su preispitivati legitimnost Volkswagenovih testiranja emisija, ali i prakse u cijeloj automobilskoj industriji. Javnost i regulatorna tijela bili su zgroženi razmjerima i drskošću prijevare.
Financijske i pravne posljedice globalnih razmjera
Ukupni financijski teret afere Dieselgate za Volkswagen premašio je vrtoglavih 30 milijardi eura, obuhvaćajući kazne, troškove opoziva, popravaka i odšteta vlasnicima vozila. Samo u Sjedinjenim Državama, Volkswagen je postigao nagodbu vrijednu do 14,7 milijardi dolara s američkim vlastima i vlasnicima vozila s dvolitarskim motorima. Od tog iznosa, do 10,03 milijardi dolara bilo je namijenjeno za otkup vozila ili kompenzaciju potrošačima, dok je 4,7 milijardi dolara usmjereno za ublažavanje posljedica zagađenja i ulaganje u tehnologije vozila s nultom emisijom. Naknadno je postignuta i zasebna nagodba za vozila s trolitarskim motorima. Uz to, Volkswagen je pristao platiti 2,8 milijardi dolara kaznene kazne američkom Ministarstvu pravosuđa nakon što je priznao krivnju po tri kaznene točke, te dodatnih 1,5 milijardi dolara za rješavanje građanskih tužbi povezanih s kršenjem ekoloških i carinskih zakona. Nekoliko visokih rukovoditelja i inženjera Volkswagena suočilo se s kaznenim prijavama, a neki su i osuđeni na zatvorske kazne, poput Olivera Schmidta, bivšeg menadžera zaduženog za pitanja okoliša i inženjeringa u SAD-u.
Opozivi, odštete i pokušaj ispravljanja pogreške
Volkswagen je bio prisiljen pokrenuti masovne opozive vozila diljem svijeta kako bi ispravio sporni softver. Samo u Europi opozvano je oko 8,5 milijuna vozila, uključujući 2,4 milijuna u Njemačkoj i 1,2 milijuna u Velikoj Britaniji, dok je u SAD-u opozvano oko 500.000 vozila s dvolitarskim dizelskim motorima. Vlasnicima pogođenih vozila u SAD-u ponuđene su opcije otkupa po tržišnoj vrijednosti prije izbijanja skandala, raskida najma bez penala, ili besplatnog popravka vozila uz novčanu odštetu. Primjerice, iznosi za otkup dvolitarskih vozila kretali su se između 12.500 i 44.000 dolara, ovisno o modelu, godištu i stanju vozila. Za vozila koja su mogla biti popravljena kako bi zadovoljila emisijske standarde, Agencija za zaštitu okoliša (EPA) i Kalifornijski odbor za zračne resurse (CARB) odobravali su planove modifikacija. U sklopu nagodbi, Volkswagen se također obvezao uplatiti 2,7 milijardi dolara u fond za ublažavanje posljedica zagađenja dušikovim oksidima te uložiti 2 milijarde dolara tijekom deset godina u infrastrukturu i promociju vozila s nultom emisijom štetnih plinova.
Dugoročni utjecaj na industriju i Volkswagenovu budućnost
Dieselgate je ostavio dubok i trajan ožiljak na reputaciji Volkswagena, narušivši povjerenje potrošača i investitora. Skandal je također zadao težak udarac tržištu dizelskih automobila, koje je ionako već pokazivalo znakove usporavanja, posebice u Europi gdje su dizelaši bili znatno popularniji nego u SAD-u. Mnogi gradovi počeli su razmatrati ili uvoditi ograničenja za dizelska vozila. Kao izravna posljedica afere, regulatorna tijela diljem svijeta uvela su znatno strože i realnije protokole za testiranje emisija ispušnih plinova, uključujući testiranja u stvarnim uvjetima vožnje (RDE - Real Driving Emissions). Za sam Volkswagen, Dieselgate je postao bolan, ali i nužan katalizator za promjene. Tvrtka je pokrenula sveobuhvatnu reorganizaciju, ojačala svoje programe usklađenosti i etike te najavila radikalan zaokret prema elektrifikaciji, s planovima za uvođenje desetaka novih modela električnih vozila i značajnim ulaganjima u razvoj baterijskih tehnologija i infrastrukture za punjenje.
GALERIJA Mehaničari upozoravaju: Ovo je 5 automobila čiji će vas popravci najviše koštati
Otvori KEKS Pay
Sigurno su menadžeri koji su dozvolili ugradnju varajućeg softvera dobili za nagradu milijunske bonuse. Predsjednik uprave Zagrebačke banke dobije 550000 eura godišnje. Koliko tek iz VW.