Naslovnica Večernji 60 Novosti

Čovjek na Mjesecu, Večernji u budućnosti

Hoćemo li iskoristiti ovaj podvig čovjekove volje i upornosti, pitao je Večernji
20. ožujka 2019. u 09:15 23 komentara 4481 prikaza
Pogledajte galeriju 1/4

Točno u tri sata, 56 minuta i 31 sekundu ispisana je povijest. “Mali korak za čovjeka, velik za čovječanstvo”, baš kao što je rekao Neil Armstrong kada se prvi put prošetao Mjesečevom površinom.

Večernji 60 - Poplava u Zagrebu Svitanje najtužnijeg dana u Zagrebu Glas iz tranzistora te je noći bio jedini zvuk koji je pratio huk podivljale rijeke

Bilo je to 20. srpnja 1969. godine: Neil Armstrong i Buzz Aldrin uspješno su sletjeli na Mjesečevo tlo, a u orbiti ih je nadgledao i pratio Michael Colins, o čemu je domaća javnost mogla čitati u specijalu od sedam stranica Večernjeg lista, gotovo u realnom vremenu.

Cajzek snima televiziju

Ovom iznimnom događaju, dakako, posvećena je i prva stranica, opremljena naslovom “Mjesec osvojen!” i podnaslovom “Davni san čovjeka ostvaren”, ilustrirana crno-bijelom fotografijom prvih koraka Armstronga i Aldrina na Mjesecu, koju je s televizijskog prijamnika presnimio Pavao Cajzek, legenda hrvatske fotografije.

“Prvi ljudi stali su na tlo našeg najbližeg svemirskog susjeda danas rano ujutro i prošetali se njegovom površinom. Oba astronauta veoma su se brzo prilagodila Mjesečevoj gravitaciji i počela izvršavati planirane zadatke – proučavanje tla i sakupljanje uzoraka s Mjesečeve površine”, otpočeo je izvještaj na naslovnici.

Ondje je, na mjestu kultne rubrike Embargo, objavljen je i nadahnuti komentar “Evo ruke, Mjeseče!” tadašnjeg glavnog urednika Davora Šošića.

John F. Kennedy Večernjak i ubojstvo J. F. Kennedyja 'Atentat je otkrio koliko su duboke predrasude protiv kojih se Kennedy borio'

“Svjedoci smo trenutka u kojem je mašta postala stvarnost. U poplavi vijesti, u nemiru iščekivanja, u strahu i nadi osjećamo da su trojica svemirskih putnika počela novo poglavlje u povijesti čovječanstva. Zarobljeni pred malim ekranima pratimo najveći i najskuplji spektakl svih vremena napeti kao u djetinjstvu sve dok smo pod velikim platnima cirkuskih arena s divljenjem i suspregnuta daha promatrali da li će se mišićavi akrobati uspjeti uhvatiti za čeličnu šipku trapeza. Bili smo svjesni da u toj akrobatskoj majstoriji sve ovisi o djeliću sekunde i o milimetarskoj preciznosti izvođača. No, sada su u pitanju trojica svemiroplovaca, milijuni metalnih dijelova njihovih strojeva, Mjesečeva površina, stotine tisuća kilometara prostora, ogromne količine pogonskog goriva, bezbroj elektronskih uređaja – sve ono što je znanost ove naše civilizacije uspjela stvoriti kroteći materiju i materijalizirajući apstrakciju i maštu”, piše glavni urednik Šošić.

 | Autor :

Astronauti Armstrong i Aldrin, izvijestio je Večernji, uputili su s Mjeseca sljedeću poruku čovječanstvu koju je pročitao Aldrin: “Govori pilot Mjesečeva modula. Želim iskoristiti ovu priliku i zamoliti sve one koji slušaju, bilo gdje na Zemlji, da za trenutak zastanu i da svatko na svoj način razmisli o događajima posljednjih nekoliko sati.”

No privilegij da za trenutak zastane Večernjak svakako nije imao. U redakciji se radilo punom parom pa su, osim izvještaja, reakcija iz zemlje i svijeta te stručnih analiza, prikupljeni i deseci blic-vijesti. Među ostalim, na stranicama novina navedeno je kako su “sovjetski listovi informirali svoje čitaoce da su se američki astronauti Armstrong i Aldrin sinoć alunirali na površinu Mjeseca, ali Moskovljani nisu mogli pratiti historijski dolazak prvih ljudi na našu susjednu planetu”. Također, čitatelji su dobili informaciju kako je “predstavnik kanadske zrakoplovne kompanije izjavio da je od prošlog petka kompanija primila prijavu od 462 osobe koje su željele rezervirati mjesto za letjelicu s prvim putnicima na Mjesec”.

Ante Aračić, novinar Imotske krajine Ante Aračić 'Čitam Večernji još od 1976. kada je kolporter Lizatović izvikivao naslove iz Crne kronike'

No, isto tako, američka kompanija “Pan American” još od prosinca 1968. prima rezervacije za prve komercijalne letove na Mjesec pa je njih 23.700 već rezerviralo mjesto u letjelici!

Trojica astronauta u Apolu 11, pišu novinari Večernjaka, imaju na raspolaganju najukusniju moguću prehranu u Svemiru. “Prvi put u američkom programu za svemirske letove s posadom astronauti mogu birati između četiri grupe namirnica, uključujući i svježe jabuke i naranče. Osim toga, na Apollu se nalazi i ‘buffet’ iz kojeg astronauti mogu dopuniti svoj jelovnik sastavljen od izbalansiranih obroka, prema kaloričnim tablicama. Posada je u misiju ponijela i gume za žvakanje, vlažne ručnike, četkice za zube i pastu, kao i tri žlice od nehrđajućeg čelika”.

Večernjak je za komentar zamolio i uglednog elektrotehničkog inženjera i astronautičkog stručnjaka Josipa Kotnika (1923.-1990.) koji piše: “Mjesečev modul zvan ‘Orao’ u predviđeno vrijeme sinoć dotakao je sa svojim elektronskim ispruženim pipcima ispod stopala nogara Mjesečevu površinu. Kad su instrumenti pokazali da je tlo dovoljno čvrsto da primi teret težak na Mjesecu od 2,7 tona (na Zemlji je 16 tona) automatski ventili smanjivali su dovod goriva (aerozin-50 i nitrogen tetroksis kao oskidator) i ‘Orao’ je smanjenim potiskom polagano sjeo na tlo”, objasnio je stručnjak.

 | Autor :

Novinari Večernjaka za kratke izjave zamolili su i “naše istaknute ljude na polju kulture i nauke”, među njima su i sveučilišni profesori Davorin Bazjanac i Božo Težak, a ovaj potonji kazao je da “to nije samo znanost i tehnika nego i politički događaj, izuzetan i velik po tome što se jedna velika sila odlučila na ovakav pothvat pred očima cijelog svijeta”. Izjavu je dao i dr. Gabro Divjanović, direktor zagrebačke zvjezdarnice, koji ocjenjuje da “fantazija Julesa Verna postaje čudesna stvarnost upravo pred našim očima”. I tako su se, nakon nešto više od dva sata na površini Mjeseca, Aldrin i Armstrong vratili u kabinu “Orla” koji se uspješno spustio na predviđeno mjesto u “Moru tišine” čime je misija zaključena, piše Večernji u srpnju 1969. godine.

Astronauti u Beogradu

Ni tri mjeseca nakon povratka s Mjeseca trojica astronauta Apolla 11 posebnim avionom predsjednika Nixona stigla su 18. listopada 1969. godine u glavni grad Jugoslavije Beograd. Nakon vožnje u kabrioletu beogradskim ulicama u Bijelom dvoru primio ih je predsjednik Josip Broz Tito i odlikovao najvišim odlikovanjem za strane državljanine – Jugoslavenskom zvijezdom s lentom...

Prvi žiri za natječaj Kratke priče Večernjeg lista Večernjakov 60. rođendan Vjerni čitatelj bio je Krleža, ali priču nije napisao jer je rekao da je on za epske forme

No, otkako je čovjek prvi put zakoračio na Mjesec, teoretičari zavjera pokušavaju dokazati da se to nikada nije dogodilo te da je riječ samo o američkoj propagandi. Djelomično i iz tog razloga, NASA je 2015. objavila originalne fotografije kako bi odagnala sve sumnje.

Na službenoj Flickr stranici projekta Apollo objavljeno je više od 12 tisuća fotografija kojima se dokazuje da je čovjek doista bio na Mjesecu, a spektakularne snimke sada su dostupne svima. Fotografije su inače snimljene kamerama Hasselblad koje su bile montirane na prsa astronauta. Zahvaljujući tome, sada i svi ostali mogu uživati u jedinstvenim vizurama iz svemira. “Svemirski centar Johnson počeo je s procesom skeniranja originalnih spremnika kamera Hasselblad iz projekta Apollo. Fotografije smo potom obradili, popravili smo boje i osvjetljenje i smanjili veličinu slika”, objasnio je Kipp Teague sa Sveučilišta Lynchburg u SAD-u koji je vodio projekt. I o tome, desetljećima kasnije, dakako, izvijestio je Večernji list.

No, kada je tog srpnja 1969. ljudska noga kročila na Mjesec, na stranicama Večernjeg lista nije ispisana ni jedna rečenica sumnje je li se događaj uistinu dogodio. Štoviše, glavni urednik Davor Šošić u svome je tekstu na naslovnici ispisao vizionarske riječi: “Očito je da stupanjem čovjeka na Mjesec velika avantura osvajanja dalekih prostora nije zaključena. Naprotiv. Ona je samo otvorena, započeto je nešto novo, nešto što će omogućiti novim plodovima mašte da se razgranaju. Nameće nam se pitanje: jesmo li mi, zatočenici naših malih navika, velikih predrasuda, krvavih svađa i prljavih računica, zreli da plemenito iskoristimo ovaj podvig čovjekove volje i upornosti? Hoće li u knjigama budućnosti pisati da je toga dana počelo i vrijeme novog čovjeka?” Budućnost je pokazala da hoće. 

Baby Beef
Baby Beef
Udruga uzgajivača junadi Baby Beef osnovana je 2000., s ciljem promocije i ponude kvalitetnog junećeg mesa

A1 izdvaja za Vas

  • Frtajler:

    I od takvih jednih novina vi postadoste žuto smeće. Šteta

  • Avatar lola lola
    lola lola:

    Sramota na sto se novinarstvo srozalo 50 godina nakon toga. Nekoc znanost a danas tko se uslikao u gacama I sto baba Vanga misli.

  • serđo12:

    bili bili na misecu u Hollywoodu !