Naslovnica Večernji 60 Priče

'Atentat je otkrio koliko su duboke predrasude protiv kojih se Kennedy borio'

Pucnjeve u Dallasu Večernji je list obradio na četiri stranice, a i danas je izuzetno točna analiza politike američkog predsjednika
27. veljače 2019. u 08:59 56 komentara 12121 prikaza
John F. Kennedy
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Američki predsjednik John Kennedy podlegao je jučer točno u 13 sati po lokalnom vremenu ranama koje je zadobio u atentatu što je izvršen u gradu Dallasu, u državi Texas. Atentator je na njega ispalio tri metka od kojih ga je jedan pogodio u tjeme. Predsjednik Kennedy prenesen je odmah u bolnicu gdje je izvršena transfuzija krvi. Međutim, živio je samo 25 minuta poslije izvršenog atentata. Atentator je pucao s jednog skrivenog mjesta. Teško ranjeni Kennedy klonuo je okrvavljene glave u naručje svoje supruge koja se nalazila s njim u automobilu, kojim je krenuo na ručak što ga je u njegovu čast davalo gradsko vijeće Dallasa...

Poslovni dnevnik 15. ROĐENDAN Poslovnog dnevnika U našem su fokusu mladi jer oni su naša budućnost

Pod naslovom “Ubijen Kennedy” i pod egidom “Vijest koja je potresla svijet” ovim je riječima Večernji list tog 23. studenoga 1963. izvijestio o atentatu na američkog predsjednika. Osim prvih nekoliko pasusa izvješća o ovoj vijesti koja je uistinu potresla svijet, redakcijski kolegij, predvođen glavnom urednicom Verom Vrcić i urednikom vanjskopolitičke rubrike Ladislavom Melčickim Lacijem, na naslovnoj je stranici pozicionirao, dakako, i portret američkog predsjednika, ali i fotografiju automobila u kojem je ubijen Kennedy. Snimljena je, kako stoji u potpisu, nekoliko sekundi poslije atentata, a do redakcije je doputovala promptno, posredstvom agencije Telefoto. Na naslovnoj stranici, također, objavljeni su i glavni naglasci: “Grozničava potraga za atentatorima”, “Lyndon Johnson položio zakletvu i preuzeo predsjedničke prerogative”, “Posmrtni ostaci prenešeni u Washington”, koji su čitateljima zorno prikazali i ključne trenutke koji su uslijedili u prvih nekoliko sati nakon dramatičnog događaja.

Crvena linija s Moskvom

U velikom izvještaju na četiri stranice u uvodu se navodi da se teksaški grad Dallas u kojem je izveden atentat smatra konzervativnim bastionom. “U tom gradu su desničarski elementi prošlog mjeseca fizički napali predstavnika SAD u Ujedinjenim narodima Adlaia Stevensona i ranili ga”, stoji u izvještaju. Čitatelji Večernjaka doznali su kako se vijest o atentatu na Kennedyja proširila munjevito po SAD-u i čitavom svijetu: sve američke radio i televizijske emisije prekinute su i spikeri su objavili vijest o tragičnom događaju.

Večernji list - stara naslovnica Večernjak rođen prije 60 godina Osnovan je kao narodni list, a to je i danas, uvijek na strani 'malog' čovjeka

U trenutku kada je izveden atentat u Dallasu, predsjednikov brat upravo je govorio u američkom Senatu u Washingtonu. Govor je naprasno prekinuo, a ujedno je prekinuta i senatska sjednica. “U Washingtonu je poslije objavljivanja vijesti o atentatu zavladalo veliko uzbuđenje i nemir. Javnost je frapirana događajem i teško dolazi k sebi. Predsjednik Kennedy je svojim progresivnim mjerama stekao veliko poštovanje i simpatije velike većine američkih građana. Službeno saopćenje da je predsjednik Kennedy podlegao ranama uništilo je i posljednju nadu milijuna Amerikanaca koji su uzbuđeni očekivali posljednje izvještaje o predsjednikovu stanju. Radio i televizijske stanice su do posljednjeg trenutka pokušavale smiriti uzbuđenje građana ponavljajući da je predsjednik ‘još živ’ iako u veoma kritičnom stanju. Nade su definitivno nestale objavljivanjem saopćenja o smrti najmlađeg predsjednika u historiji SAD”, pišu Večernjakovi novinari.

 | Autor :

Donose i brojne reakcije iz svijeta, redom, iz Moskve, Rima, Pariza, Stockholma, Alžira, Kopenhagena i Osla, kao i kratku biografiju tragično stradalog Kennedyja, ilustriranu fotografijama najmoćnije američke obitelji i nekoliko susreta na vrhu sa stranim državnicima.

Na drugoj stranici objavljen je i poveliki, britki komentar Frane Barbierija. Piše kako je od svih izjava sućuti, koje su poslije tragičnog događaja u Dallasu obletjele svijet, možda jedna najbolje odrazila dramu smrti Johna Kennedyja: “Atentat na američkog predsjednika otkriva kako su još duboke i strašne predrasude protiv kojih se borio.” Premda krivci i motivi ovog zločina još nisu osvijetljeni i objavljeni, Barbieri navodi da se prema okolnostima i prvih podacima može utvrditi da je predsjednik Kennedy poginuo “u borbi za progresivniju obnovu američke politike”, kojom je označio svoj trogodišnji prekinuti boravak u Bijeloj kući. “Akcije predsjednika Kennedyja predstavljale su u velikoj mjeri dinamični prijelom s ustajalim konzervativizmom u američkoj vanjskoj i unutrašnjoj politici. Poslije dugih godina hladnog rata, doktrina o ravnoteži straha i sile, o potrebi vođenja američke politike po uskoj i opasnoj ivici rata, Kennedyjeve se orijentacije predstavljale u toj politici radikalniji zaokret. Sagledavajući katastrofu samouništenja, koju bi atomski rat donio pobjednicima i pobijeđenima, Kennedy je svoju politiku orijentirao prema proširenju manevarskog prostora, koje bi pružalo i Americi i svijetu više sigurnosti, od opasne dullesovske ‘ivice rata’. U tim je okvirima prenio američko prihvaćanje inicijativa za popuštanje zategnutosti od terena taktičkog manevra na teren konkretnog traženja sporazuma i rješenja za međunarodne probleme”, stoji u analizi.

DUGA TRADICIJA Davno prije weba Večernji list bio je prozor u svijet

Sporazum o atomskom moratoriju, o “crvenoj liniji” između Kremlja i Bijele kuće, niz inicijativa koje su otvorile novu stranicu u odnosima dviju velikih sila – sve su to rezultati Kennedyjeve orijentacije i spadaju u pozitivnu bilancu njegove prekinute vladavine. Ostvarujući ove korake, Kennedy je Americi i Amerikancima postupno otvarao jednu novu i širu sliku svijeta, procesa i narastanja koji su se u svijetu zbili posljednjih godina. Naravno, ne da bi tim procesima i narastanjima žrtvovao američke interese, već da bi ih njima prilagodio i u novim oblicima sačuvao – poentira Večernjakova analiza.

Konzervativci, zatvoreni u starim koncepcijama i pretenzijama, predbacivali su mu upravo to: da dovodi u opasnost američke interese, da pruža ruku neprijatelju, umjesto da ga pritiskom hladnog rata drži na odstojanju ili u odstupanju. Nikada se u Americi nije jasnije nego za Kennedyja povukla linija između konzervativnih tendencija hladnog rata i progresivnih tendencija smirenja u svijetu. U času kada mu čak i u njegovoj Demokratskoj stranci desne grupacije sugerirale kompromis, Kennedy se odlučio za borbu. Izrazio je to ne samo u nastavljanju kontakata sa sovjetskom vladom i u daljnjem pregovaranju o inicijativama za rješenje spornih međunarodnih problema nego i u nekoliko svojih jasnih i direktnih govora, naročito važnih posljednjih mjeseci. Donijelo mu je to u SAD-u novu popularnost, ali i još žešće napade konzervativne reakcije. Od Lincolnovih i Rooseveltovih vremena nijedan američki predsjednik – navodi se u izvještaju Večernjeg lista – nije izazvao takav otpor konzervativaca kao John Kennedy.

Andrea Borošić Andrea Borošić Ljudi su bili i ostali snaga Večernjeg i temelj za kreiranje vjerodostojnog novinarstva

Protivnik rasne diskriminacije

Večernjakov novinar smatra da se u unutrašnjim odnosima sukobila Kennedyjeva politika na isti način s istim konzervativnim snagama, osobito oko crnačkog pitanja. Pripremajući novi Zakon o građanskim pravima, stradali američki predsjednik je i na ovom terenu pripremao prijelomni sukob sa snagama regresa: rasnu diskriminaciju proglasio je “najtežim udarcem što može biti nanešen američkom prestižu u svijetu”. Kennedy je volio svoju politiku nazivati “novom granicom”. Pokazalo se da je ta granica na američkom terenu išla između rata i mira, progresa i regresa. Atentat u Dallasu je tragična kulminacija sukoba na Kennedyjevoj “novoj granici”. Bila je to, podcrtava Frane Barbieri, kulminacija neočekivana za civiliziran svijet. “Međutim i kulminacija koja je istovremeno tako dramatično potvrdila koliko je bilo potrebno da se ta granica povuče. I koliko je i danas, poslije Kennedyjeve smrti, neophodno da se ona održi”, napisao je Barbieri o Kennedyjevu nasljeđu. Njegova promišljanja, natipkana na pisaćoj mašini u vremenski ograničenim uvjetima i, zasigurno, opsadnom stanju u kojem je redakcija bila, i danas, 56 godina kasnije, zvuče kao iznimno stručna, precizna i, pokazat će se, posve točna.  

Osvojite paket u vrijednosti 10.000 kuna!

Podijelite s nama uspomenu koja vas veže uz Večernji i osvojite poklon paket u vrijednosti 10.000 kuna! Svoju priču možete nam poslati kao samostalni tekst, tekst i fotografiju ili kao video putem ove stranice. Radove ćemo objaviti 01. travnja 2019. a pobjednik/ca će biti proglašen/a 03. svibnja 2019.  

Financije
Vrhunska edukacija
Kako primijeniti EXCEL® na konkretnim poslovnim zadacima?

A1 izdvaja za Vas

  • Rizlman:

    Ovo je činjenica: Tajnost dokumenata kongresnog odbora za atentate Iz vješće Warrenove komisije) traje 66 godina i njih ćemo moći vidjeti tek 2029. godine. A tajnost dokumenata CIA-e i FBI-a traje 75 godina i njih ćemo moći vidjeti tek 2038. ... prikaži još!038. godine. Tajnost Tuđmanovih traskripata trajala je 5 minuta, iako u tim transkriptima, recimo brijunskom transkriptu, imate opisano kako smo od Rusa nabavili sustav S-300. Shvaćate li sad koliki je taj Stjepan Mesić veleizdajnik i što bi njemu Amerika napravila da se usudio takvo što njima napraviti?

  • golub Vaso:

    to da je pucao jedan atentator tri puta iz primitivne puške iz udaljene zgrade u auto u pokretu možete prodavati djeci u vrtiću

  • prohujalo:

    Tog petka,navečer 22.11.1963. moj tata je slušao Glas Amerike,Grgu Zlatopera i slično.Odjednom je program na hrvatskom (ili za Jugoslaviju-nije sada bitno) prekinut i spiker je počeo nešto govoriti što tata nije razumio.Tko li je tada kod nas uopće znao engleski. ... prikaži još!. Mama je nešto učila engleski pa je rekla da misli da kažu da je Kennedy ozljeđen ili ranjen.Nakon nekoliko minuta spiker je počeo govoriti da je Kennedy ranjen na raznim jezicima (koliko je to bilo moguće). Nakon dvadesetak minuta počeo je govoriti da je predsjednik Kennedy ubijen. Sjećam se da smo tada prebacili na radio Zagreb ali tamo je bila neka glazba. znam da je netko rekao,da,da,američki je predsjednik ubijen a naši sviraju. nismo tada kužili da je radio čekao da tu vijest o atentatu prvo javi TANJUIG i tek onda je ona mogla biti objavljena. U Jugoslaviji je bio objavljen dan žalosti i sjećam se da kina taj dan nisu imala predstave. Tada mi još nismo imali televizor. Zanimljivo ,vijest o tome da je u nedjelju 24.11. Ruby ubio Oswalda uopće nije došla do mene,tada klinca od deset godina, i to sam saznao tek mnogo kasnije. Sjećam se da je Vjesnik nakon jedno 3 tjedna objavio knjigu o Kennedyu koja se prodavala na kioscima i koštala je 700 dinara (to je bilo tada 35 dnevnih novina). Tata je odmah kupio knjigu i još je valjda negdje imamo. sjećam se da je pisalo da je uz izuzetne napore novinara knjiga tako brzo izašla. Danas,naravno to bi bilo puno,puno brže.