Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Pronađeni ostaci najstarijih Europljana koji su živjeli prije 45.000 godina

U prijelomnom je otkriću sudjelovala naša mlada znanstvenica Mateja Hajdinjak koja danas radi na Institutu Francis Crick u Londonu
12. svibnja 2020. u 08:50 0 komentara 7109 prikaza
Mateja Hajdinjak
Foto: Privatna fotografija
Pogledajte galeriju 1/3

U bugarskoj pećini Bacho Kiro pronađeni su najraniji do sada poznati izravni dokazi o postojanju modernih ljudi u Europi. Ovo je dokaz kako se migracija prvih ljudi na Stari kontinent dogodila prije čak 45.000 godina. To je ujedno i još jedan dokaz kako su prvi ljudi u Europi životni prostor dijelili s neandertalcima.

Neandertalci Objavljena znanstvena studija Neandertalci nisu samo toljagama lovili mamute, nego su jeli ribu, školjke, rakove...

Ovo je otkriće opisano u dva znanstvena rada objavljena u znanstvenim časopisima Nature i Nature Ecology & Evolution. Među autorima rada nalazi se i ime Mateje Hajdinjak, naše mlade znanstvenice koja je do zime prošle godine radila na Institutu Max Planck u Leipzigu, kod znamenitog Svante Paaboa, a danas radi na Institutu Francis Crick u Londonu. Analiza je fosiliziranih ljudskih ostataka pokazala kako su rani Europljani živjeli u pećinama i hranili se mesom ulovljenih bizona te jelena a zube ulovljenih životinja pretvarali u – modne artikle.

Bacho Kiro | Autor : Tsenka Tsanova/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL Foto: Tsenka Tsanova/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

 

U bugarskoj su pećini pronađeni i medvjeđi zubi pretvoreni u ukrase. Lokalitet Bacho Kiro otkriven je 70-tih godina prošlog stoljeća, nalazi se pet kilometara od grada Drjanovo. U ekstenzivnom istraživanju među pronađenim ostacima prepoznati su i ostaci sedam drevnih ljudi, a iz ostataka njih šest uspješno je izvučen DNK.

analiza fosilnih zubi Nova studija: Čovjek se odvojio od neandertalaca mnogo ranije nego što se mislilo

Dr. Hajdinjak navela je kako je tako što bilo moguće jer je DNK neobično dobro sačuvan.

– S obzirom na izuzetno dobru očuvanost DNK u molaru i na fragmentiranim ljudskim ostacima identificiranima spektrometrijom, uspjeli smo rekonstruirati pune mitohondrijske genome iz šest od sedam uzoraka i pripisati sve uzorke modernim ljudima. Zanimljivo je, kada se ovi mitohondrijski DNK povezuju s onima drevnih i modernih ljudi, nizovi mtDNK iz Sloja I. nalazišta blizu su osnove tri glavne makro-haplogrupe današnjih ljudi koji žive izvan podsaharske Afrike. Nadalje, genetsko datiranje gotovo se potpuno poklapa s datiranjem ugljikom, navodi dr. Hajdinjak u priopćenju o radu.

Na pronađenim ostacima životinja vidljivi su tragovi, oruđa što znači da su prvi Europljani meso ulovljenih životinja i obrađivali. Moguće je kako je u tu svrhu korišten kremen koji su na neki način donosili s lokacije udaljene čak 150 kilometara. Kosti su životinja pretvarali i u oruđa poput šila, koja su onda koristili za obradu kože skinute s ulovljenih životinja.

Od životinjskih su zubi radili – ogrlice, a to se do sada pripisivalo neandertalcima. Moguće je da su prvi Europljani potrebnu vještinu preuzeli od neandertalaca. Također, prema ovim otkrićima, očito je da prvi ljudi u Europi nisu odmah izazvali nestanak neandertalaca, jer oni su se zadržali još 8000 godina.

Mateja Hajdinjak
1 / 6
ŠTO NOVO ZNAMO O KORONAVIRUSU
Molekularna biologinja iz Infektivne bolnice: Nema dokaza da se virus širi aerosolom
Hidradenitis suppurativa/acne inversa
INTERVJU
Prof. dr. Brajac: Postoji velik broj bolesnika koji se, bez ispravne dijagnoze Hidradenitis suppurative, još uvijek ne liječe ili se liječe neadekvatnom terapijom
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.