U bugarskoj pećini Bacho Kiro pronađeni su najraniji do sada poznati izravni dokazi o postojanju modernih ljudi u Europi. Ovo je dokaz kako se migracija prvih ljudi na Stari kontinent dogodila prije čak 45.000 godina. To je ujedno i još jedan dokaz kako su prvi ljudi u Europi životni prostor dijelili s neandertalcima.
Ovo je otkriće opisano u dva znanstvena rada objavljena u znanstvenim časopisima Nature i Nature Ecology & Evolution. Među autorima rada nalazi se i ime Mateje Hajdinjak, naše mlade znanstvenice koja je do zime prošle godine radila na Institutu Max Planck u Leipzigu, kod znamenitog Svante Paaboa, a danas radi na Institutu Francis Crick u Londonu. Analiza je fosiliziranih ljudskih ostataka pokazala kako su rani Europljani živjeli u pećinama i hranili se mesom ulovljenih bizona te jelena a zube ulovljenih životinja pretvarali u – modne artikle.
U bugarskoj su pećini pronađeni i medvjeđi zubi pretvoreni u ukrase. Lokalitet Bacho Kiro otkriven je 70-tih godina prošlog stoljeća, nalazi se pet kilometara od grada Drjanovo. U ekstenzivnom istraživanju među pronađenim ostacima prepoznati su i ostaci sedam drevnih ljudi, a iz ostataka njih šest uspješno je izvučen DNK.
Dr. Hajdinjak navela je kako je tako što bilo moguće jer je DNK neobično dobro sačuvan.
– S obzirom na izuzetno dobru očuvanost DNK u molaru i na fragmentiranim ljudskim ostacima identificiranima spektrometrijom, uspjeli smo rekonstruirati pune mitohondrijske genome iz šest od sedam uzoraka i pripisati sve uzorke modernim ljudima. Zanimljivo je, kada se ovi mitohondrijski DNK povezuju s onima drevnih i modernih ljudi, nizovi mtDNK iz Sloja I. nalazišta blizu su osnove tri glavne makro-haplogrupe današnjih ljudi koji žive izvan podsaharske Afrike. Nadalje, genetsko datiranje gotovo se potpuno poklapa s datiranjem ugljikom, navodi dr. Hajdinjak u priopćenju o radu.
Na pronađenim ostacima životinja vidljivi su tragovi, oruđa što znači da su prvi Europljani meso ulovljenih životinja i obrađivali. Moguće je kako je u tu svrhu korišten kremen koji su na neki način donosili s lokacije udaljene čak 150 kilometara. Kosti su životinja pretvarali i u oruđa poput šila, koja su onda koristili za obradu kože skinute s ulovljenih životinja.
Od životinjskih su zubi radili – ogrlice, a to se do sada pripisivalo neandertalcima. Moguće je da su prvi Europljani potrebnu vještinu preuzeli od neandertalaca. Također, prema ovim otkrićima, očito je da prvi ljudi u Europi nisu odmah izazvali nestanak neandertalaca, jer oni su se zadržali još 8000 godina.
