Utakmicama Lokomotive i Vukovara te Osijeka i Dinama počela je nova sezona Supersport HNL-a, a po sadašnjim momčadima prvoligaša već možemo zaključiti da se nastavio trend povećanja stranaca u hrvatskoj ligi. Na početku prošle sezone HNL-a bilo je 109 stranaca, a sada čak 123! Od 335 igrača u 10 hrvatskih prvoligaša, njih čak 37 posto su stranci, što je za tri posto više nego početkom prošle sezone. Najmanje stranaca ima Gorica, svega 5 od 30 (16,6 posto) koliko ih ima u kadru, što je najmanje što je neki hrvatski prvoligaš imao u posljednjih 20 sezona! Blizu je i Slaven Belupo, koji u kadru od 37 igrača ima tek sedam stranaca, odnosno 18,9 posto. Najveći broj igrača sa stranim putovnicama pak ima Rijeka, 20 od 37 (54 posto), no kada je o postocima riječ, uvjerljivo najgore stoji Istra, s čak 19 stranaca u kadru od 27 igrača, što je pomalo nestvarnih 70 posto!
Istarski prvoligaš u vlasništvu je Španjolaca i naravno da im budućnost hrvatskog nogometa nije ni najmanje bitna, ali zar je baš potrebno, uza sav hrvatski talent, nakrcavati svlačionicu s toliko stranaca? Pomalo šokantno zvuči podatak da je prošle sezone minutaža stranih igrača u Istri iznosila čak 63 posto, a ni ove očito neće biti ništa bolje. Hajduk i Dinamo u zlatnoj su sredini s 11 stranaca u kadru od 34 igrača, što je manje nego prošlih sezona. Zanimljivo, 123 stranca u HNL-u dolaze iz čak 46 različitih zemalja, ima ih sa svih krajeva svijeta, od Sjeverne (Kanada i SAD) i Južne Amerike (Brazil, Kolumbija, Venezuela), preko Afrike (Kongo, Zambija, Gambija, Zelenortski Otoci, Obala Bjelokosti, Nigerija, Gana, Senegal) i Azije (Filipini) pa sve do Australije. Logično, najveći broj ih je iz Bosne i Hercegovine (16), no druga je na listi pomalo iznenađujuće Španjolska, s devet igrača – tri su u Dinamu (Villar, Torrente i Dominguez), dva u Lokomotivi (Raigal i Vigili) te po jedan u Vukovaru (Serra), Varaždinu (Sierra), Istri (Jay) i Gorici (Pozo).
Velik porast broja stranaca u HNL-u dogodio se nakon Svjetskog prvenstva u Rusiji. U sezoni koja je prethodila SP-u 2018. bilo je samo 77 stranaca i ta je brojka iz sezone u sezonu padala. No rusko srebro sve je preokrenulo, očito je privuklo brojne strance koji su postali svjesni da je Hrvatska vrlo dobra odskočna daska za veće i jače europske lige. Nažalost, u toj inflaciji stranaca najviše pate domaći mladi igrači, kojima je jako otežan put razvoja i stasanja u seniorskoj konkurenciji. Stranaca je zaista previše... Klasni strani igrači poput Villara, Domingueza, Pierre-Gabriela, Pajazitija, Pukštasa nisu sporni, no problem su oni koji samo popunjavaju broj, a takvih je puno previše.
Ono što je također zanimljivo, zapravo poražavajuće, jest to da iz godine u godinu raste broj stranaca i u Drugoj HNL. Ove sezone zasad ih je 60, no ta će se brojka sigurno još dosta povećati do početka prvenstva. Jesu li našim drugoligašima, uz toliko talentiranih igrača koje u ovom podneblju proizvodimo, baš potrebni toliki stranci? Vjerojatno nisu, ali jednostavnije je kupiti gotovog (često polovnog) stranca nego ulagati u omladinski pogon i stvarati vlastite igrače. I zato bi tu svojim mehanizmima trebao uskočiti Hrvatski nogometni savez, jer broj stranaca mora se smanjiti, a ne da se zbog tih brojnih stranaca gubi sve više domaćih igrača na prijelazu iz juniorskog u seniorski staž. Samim se time smanjuje i baza kvalitetnih igrača za reprezentaciju. Prvi koraci u tom smjeru već su napravljeni, u sklopu strategije poticanja razvoja domaćih nogometaša, HNS je uveo novo pravilo o obaveznom korištenju mladih igrača.
Počevši od sezone 2026./2027., svaki će klub u zapisniku za utakmicu morati imati najmanje dva igrača mlađa od 21 godine (U-21), od kojih jedan mora započeti utakmicu u početnoj postavi. U drugom rangu pravilo kreće s primjenom odmah, i to za dvojicu mladih igrača, dok u trećem rangu trojica mlađih od 21 godine uvijek moraju biti na terenu. Ova je mjera donesena kako bi se najperspektivnijim mladim igračima osigurale prijeko potrebne minute u seniorskom nogometu.
A kad smo već kod mladih i starih igrača, ovosezonski je prosjek HNL-a 24,8 godina, što je gotovo identično prošlosezonskom prosjeku od 24,7. Najveće "provjetravanje" starijih igrača napravio je Dinamo, koji sada u rosteru od 33 igrača ima tek četvoricu koji su stariji od 30 godina, od toga dva golmana koji su u drugom planu – Zagorca (38) i Filipovića (30), iskusnog stopera Kevina Theophilea (35) te Josipa Mišića (30), koji će biti jedini 30-godišnjak u prvih 11 zagrebačke momčadi. U odnosu na prošlu sezonu, Dinamo se u toj kategoriji "iznad 30" riješio Ristovskog, Ademija, Pjace, Petkovića i Roga, a ne računa ni na Dinu Perića, koji je još samo formalno član Dinamove svlačionice.
Otvori KEKS Pay
