Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 181
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Blago drevne civilizacije

Znanstvenici donose odgovore: Evo kako su žene vladale društvom u kojem su dominirali muškarci i koja je civilizacija utrla put današnjoj modernosti

Drevni Egipat
02.11.2021.
u 13:51

Drevni Egipat i dalje je fokus mnogih istraživanja. Iako znamo puno, mnoštvo stvari ostalo je nerazjašnjeno do danas, a uskoro ćemo imati priliku dobiti odgovore na dugo postavljana pitanja.

Dan im traje 24 sata, a godina ima 365 dana. Grade geometrijskom preciznošću, a zahvaljujući sustavu navodnjavanja, kulture im mahnito cvatu. Njihovi policajci koriste pomoć pasa na zadacima, a doktori se specijaliziraju za liječenje jednog dijela tijela. Žene na obraze nanose rumenilo i lakiraju nokte, a korištenjem pisanog jezika opisuju svijet oko sebe. I to ne bi bilo ništa čudno, da ne opisujemo život ljudi iz prethistorijskog vremena – tako davnog da još do danas, njihova civilizacije krije mnoge misterije.

Drevni Egipćani jedna su od najfascinantnijih civilizacija koja je koračala našom planetom. Prvi su koji su računali vrijeme na sličan način koji poznajemo danas, a izmislili su sustav mjerenja pomoću lakta pa je tako baza Keopsove piramide duga 440 lakata. Predviđanjem poplavnog razdoblja Nila, utrli su put građenju brana i kanala te modernim sustavima navodnjavanja. Brinuli su o čuvanju javnog reda i pritom trenirali pse, a prakticirali su lječništvo bazirano na učenju o pojedinom organu čovjeka. Radili su šminku koristeći rude malahita, a izumili su i hijeroglife s više od 7.000 piktograma.

Pitanjima nikad kraja

Danas sve ovo znamo zahvaljujući brojnim provedenim istraživanjima. Pa ipak, Drevni Egipat još uvijek golica maštu i budi intrigu mnogih. Povijesni dokumentarci s fokusom na Egipat zato su popularni kod gledatelja, a zaljubljenici u avanturu i putovanja iznova se vraćaju čaroliji koju pružaju ostaci drevnog života. No, oni nisu jedini. Arheolozi i istraživači još se više zanimaju za drevni Egipat jer oni su ti koji znaju jedno – drevni Egipćani sakrivaju im još mnoštvo tajni. Zato odgovore na neka pitanja tek trebaju saznati.

Kamere National Geographica pratile su međunarodni tim istraživača koji je bio ustrajan u otkrivanju brojnih misterija iz tog doba. Nisu otkrili odgovore samo na ova pitanja, već i na mnoga druga, a sve na licu mjesta – usred arheoloških iskapanja diljem Egipta

Primjerice, zašto je Tutankamon položen u grobnicu nedoličnu jednom faraonu? Kako bi dosegli zagrobni život, faraoni su se sa svim svojim bogatstvima, polijegali u raskošne i bogato ukrašene grobnice unutar piramida. Tutankamonu je, kao jednom od faraona, trebala pripasti ista. Ipak, nakon smrti smješten je u tek malu i oskudno ukrašenu grobnicu. Objašnjenje ovog misterija možda se krije u  najvećoj revoluciji u vjerskoj povijesti Egipta koju je predvodio baš Tutankamonov otac.

Nadalje, kako su žene vladale društvom u kojem su dominirali muškarci? Drevnim Egiptom nisu vladali samo faraoni – egipatske kraljice uživale su jednaku moć. Neke od njih vladale su samostalno, čak preuzevši ulogu faraona. Druge su na vladavinu utjecale posredno, a primjer je kraljica Nefertari čija je iznenađujuća uloga u vladavini Ramzesa Velikog tek otkrivena. Za sve njih  nepoznato je kako su se u takvom društvu uspjele uzdignuti na poziciju moći. Ili je barem tako bilo prije novog pohoda doktora Mohameda Megaheda i doktorice Kathleen Martinez u istraživačku ekspediciju koju su budno pratile snimateljske ekipe National Geographica.

Doživljaj iz prve ruke

Kamere National Geographica, pod izvršnom produkcijom Dana Kendalla i Johna Fothergilla, pratile su međunarodni tim istraživača koji je bio ustrajan u otkrivanju brojnih misterija iz tog doba. Nisu otkrili odgovore samo na ova pitanja, već i na mnoga druga, a sve na licu mjesta – usred arheoloških iskapanja diljem Egipta. U nesnosnim vrućinama i na negostoljubivom terenu, pratili su napredak iskusnih znanstvenika, a vođeni jednim porivom – revolucionarnim novim otkrićima o fascinantnoj egipatskoj kulturi.

Zahvaljujući modernoj tehnologiji moći ćete pratiti najnovija znanstvena otkrića u osam nastavaka serijala  „Izgubljena blaga Egipta“ od subote, 6. studenog u 22:00 sata, na National Geographic kanalu.

Zahvaljujući najmodernijoj tehnologiji moći čete vidjeti davno izgubljene grobnice i pronalazak tri tisuće godina stare mumije. Doznajte kako je mumifikacija opstala čak i nakon kraja egipatske civilizacije, a pritom zavirite i u grobnicu punu običnih Egipćana koji su htjeli iskušati zagroban život.

Moći ćete ući i u najveću piramidu ikada sagrađenu za neku egipatsku kraljicu, a u koju nitko nije kročio otkad je sagrađena, prije otprilike 4.000 godina. Po prvi puta, tim znanstvenika istražit će Hram Taposiris koji datira još iz vremena Kleopatre. Znanstvenici nagađaju da krije tajne tunele za koje se pretpostavlja da vode do izgubljene grobnice posljednjeg egipatskog faraona.

Pronalaskom mumije mlade djevojke dokazano je i da su Grci mumificirali svoje pokojnike na području Egipta, a pronađeni su hramovi postavljeni uokolo piramida. To dokazuje da su čak i faraoni štovali bogove, a jedan od pronađenih hramova upravo je onaj namijenjen štovanju boga Sunca, koji je donedavno bio izgubljen.

Ova fascinantna otkrića možete pratiti u novoj, trećoj sezoni serijala „Izgubljena blaga Egipta“ od subote, 6. studenog u 22:00 sata, na National Geographic kanalu. Ostale epizode moći ćete gledati svake subote u 22:00 sata.

Nastalo u suradnji s National Geographicom.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije