Jedna bitka za drugom, HBO Max
Paul Thomas Anderson, jedan od najvažnijih filmskih redatelja današnjice uopće, želio je za film adaptirati roman “Vineland” Thomasa Pynchona. Dok se bavio Pynchonovom storijom o transformaciji američkog društva od doba Nixona i početka “rata protiv droge” pa sve do Reaganovog reizbora 1983. godine, u adaptaciju je ugradio i nekoliko vlastitih priča. Moguće da je i zato konačno dobio sredstva da snimi ovaj film, i to u zanimljivoj tehnici VistaVision nastaloj upravo 60-ih kojom ne gubi ništa ni na današnjim moćnim televizijskim uređajima. Zato ćete i kod kuće moći potpuno uživati u priči koja je prije svega o otporu klizanju Amerike u nekakav kriptofašizam, što je potka koja se permanentno pojavljuje u vijestima, praktično dnevno. Leonardo DiCaprio je Pat, propali revolucionar kojemu iz veze s Perfidiom ostaje kći Charlene s kojom se nakon propasti njihove “ćelije” French 75 skriva, usput mijenjajući i svoje identitete. No, mnogo godina nakon pojavljuje se njihov glavni neprijatelj, vojni zapovjednik Stephen J. Lockjaw dolazi dovršiti svoj posao likvidacije French 75 nakon što Perfida u zamjenu za program zaštite otkriva imena svih članova, pa i njihova. U bijegu im pomaže Sensei Sergio St. Carlos, glumi ga Benicio del Toro, koji je očito još jedan revolucionar u skrivanju. No, pravi je razlog što Lockjaw tako motivirano progoni Pata i Charleneu je prilična vjerojatnost da je zapravo on Charlenein otac, što nije najbolje sjelo društvo Christmas Adventurers u koje je u međuvremenu ušao, a riječ je o grupi bijelih supremacista ogromne društvene moći s ambicijom da upravlja svime u Americi. Tako upoznajemo stvarne glavne likove ovog filma, društvo iza kulisa politike koje je u temelju protiv svega što ime Sjedinjenih Država zaista zastupa. Oni su poput kakve kabale koja želi čistu, bijelu Ameriku u kojoj nema puno mjesta za kompromise, ovdje se eksplicitno radi o međurasnim vezama. I naravno, nemoguće je ne povući paralelu s raznim skupinama sličnih svjetonazora koje su se pojavljivale, i u pobuni na Capitol Hillu nakon što je Trump izgubio reizbor, kao i puno zlokobnijim i moćnijim grupacijama o kojima se priče pišu još od upravo vremena Ronalda Reagana. Barem. P.T. Anderson tako kao da poziva ovim filmom na otpor takvoj Americi, koja iz zasjede vreba na ukidanje onoga na čemu je nastala prije gotovo 250 godina, a taj jubilej ide upravo ove godine 2026. Neće biti nikakvo iznenađenje da ovaj film uzme i više od jednog Oscara, a već je uvršten na praktično svaki popis najboljih filmova 2025. gdje je najčešće pri ili na samom vrhu.