"Povijest četvrtkom" emisija je o povijesti, arheologiji, antropologiji i povijesti znanosti, koja se se emitira na Hrvatskom radiju od 1994. godine. Od 2000. emisiju uređuje povjesničar Dario Špelić koji nam svakog tjedna donosi zanimljive teme kojima popularizira povijest. To mu je u četiri godine donijelo čak treću nominaciju za Večernjakovu ružu u kategoriji Radijska emisija godine.
Je li vas iznenadila vijest da ste nominirani za Večernjakovu ružu? Ovo vam je već treća nominacija u 4 godine?
S brojem nominacija raste i moje iznenađenje. Lijepo je znati da netko smatra da "Povijest četvrtkom" vrijedi barem tri nominacije.
Kako je nastala emisija "Povijest četvrtkom"?
Emisija je postojala i prije nego što sam došao na Hrvatski radio. Urednica Obrazovnog programa Mejra Vindakijević dala je krajem 90-tih godina prošlog stoljeća Nataši Ricijaš i Marku Rašici da naprave novu emisiju o povijesti. Ideja je bila da se u toj emisiji o povijesti ne docira i deklamira, već obrazuje i ako je moguće zabavi. Kako se trebala emitirati u četvrtak, ime je lako nastalo. Ja sam u emisiju došao kao novinar početnik sa svježom diplomom profesora filozofije i povijesti. Marko je onda otišao s radija, Nataša je otišla u neke druge emisije i "Povijest četvrtkom" je od 2000. postala isključivo moja odgovornost. I tako već četvrt stoljeća.
Emisija pokriva širok spektar tema iz povijesti, arheologije i antropologije. Kako birate teme koje ćete obraditi u pojedinim emisijama?
Povijest daje golemi broj tema pa ih nije problem pronaći. Teže je pronaći kompetentne i za radio pogodne sugovornice i sugovornike. Hrvatska nije Velika Britanija ili Njemačka pa da možete birati među stručnjacima za kinesku, latinoameričku ili ekonomsku povijest. Ja sam sretan kada imam jednog sugovornika za neki dio povijesti ili kontinent. Emisija o povijesti Kine ne bi bilo bez Zorane Baković, emisija o hrvatskoj srednjovjekovnoj povijesti ne bi bilo bez Nevena Budaka. Bez Žarka Puhovskog nema zanimljivih emisija o klasicima političke filozofije. Nekada me posluži i sreća: Ozren Žunec je objavio veliku knjigu o Staljinovoj vladavini i sjajan je sugovornik. I tako je nastao serijal o Staljinovoj totalitarnoj vladavini. Dakle, izbor teme određuje dostupnost stručnih i razgovorljivih suradnika. Ako oni imaju volje i vremena za dugi intervju, onda ja imam emisiju.
GALERIJA: Gibonni zapalio atmosferu na 199. Samoborskom fašniku: Pažnju privukle Štrumpfete
Koje su vam najizazovnije ili najdraže teme koje ste dosad obradili u emisiji?
Najizazovnije su one teme o kojima ne znam puno i o kojima trebam puno učiti. Recimo, teme iz prapovijesti uvijek iziskuju puno rada. Nema pisanih izvora, nema ni mnogo materijalnih izvora, a stručnjaci se često spore oko ključnih nalaza. Netko će za Toumaija, stvorenje čiji su dijelovi glave nađeni u pustinji Čada reći da je on do sada najstariji nađeni pripadnik tribusa hominina, star možda i sedam milijuna godina. Drugi će pak reći da je riječ samo o majmunu. Najdraže su mi one emisije u kojima uspijem nešto reći o dijelovima svijeta i povijesti koji nisu tako poznati. Baš sam završio trodijelni serijal o novijoj povijesti Korejskog poluotoka gdje se preko možda najopasnije granice gledaju jedna od najbogatijih i jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. Problem je što je siromašnija zemlja nuklearna sila s raketama koje mogu dosegnuti Washington i što su te dvije zemlje de facto u ratnom stanju. Sada pripremam serijal o tajnim operacijama, u svijetu se to zove Covert Actions. S profesorom Mirkom Bilandžićem napravit ću barem tri emisije o tome kako su obavještajne službe radile ono što se po međunarodnom pravu i dobrim običajima ne bi trebalo raditi.
Kako se emisija mijenjala i razvijala od 2000. godine do danas?
Najviše se promijenila kada je počela digitalna obrada zvuka. Kada sam došao na Hrvatski radio, emisija se radila na velikoj magnetofonskoj vrpci. Na velikom magnetofonu bila je master vrpca na kojoj se snimala tzv. finalka emisije. Na tri druga magnetofona, kasetofonu i CD-u bili su dijelovi emisije: intervju sa sugovornikom, tekst koji smo čitali spiker i ja, glazba, efekti. Kada se nešto trebalo mijenjati na "finalki", onda je ton-majstor škarama izrezivao dio vrpce i spajao je posebnim ljepilom. Danas se sve to radi na računalu. Zvuk s magnetofonske vrpce bio je topliji, ali digitalna montaža nudi mogućnosti koje su bile nezamislive u analogno vrijeme. Koncept emisije ostao je isti, u žargonu Hrvatskoga radija to se zove sustav pite: red teksta, red intervjua, red glazbe. I sve se to sklopi u jednu po mogućnosti slušljivu emisiju.
Kako gledate na tezu da povijest pišu pobjednici?
Američki predsjednik Richard Nixon vjerojatno je doživio slom u noći kada je potpisao ostavku. U filmu Olivera Stonea Nixon se nakon potpisivanja ostavke pita kako je do svega toga došlo? Njegov državni tajnik Kissinger nastoji ga utješiti riječima: Povijest će na Vas gledati naklonjenije od Vaših suvremenika. Nixon mu odgovara: ovisi o tome tko će tu povijest pisati. U toj izjavi ima puno istine. Povijest uistinu nastoje pisati pobjednici. Ali, postoji i obrana od toga. Navodno je netko francuskom premijeru Georgesu Clemenceau rekao da će se naraštaji povjesničara sporiti oko toga tko je odgovoran za izbijanje Prvog svjetskog rata. Clemenceau je odgovorio: Jedna je stvar sigurna, neće reći da je rat počeo napadom Belgije na Njemačku. Povijest nastoje pisati i pobjednici, ali činjenice su tvrdoglave i prkose rastezanju povijesti prema željama pobjednika.
Kako gledate na interes mladih za povijest danas i što smatrate ključnim za poticanje tog interesa?
Tko zna svoj posao, može i od voznog reda željeznica napraviti zanimljivu priču. Tko ne zna, ne pomaže mu ni najbolja priča. Upravo sam završio serijal o novijoj povijesti Korejskog poluotoka. U njemu je priča o tome kako je sjevernokorejski vođa Kim Jong-un poslao svoje špijune da u Maleziji ubiju njegova polubrata Kim Jong-nama. Sjevernokorejski špijuni nagovorili su dvije djevojke da polubratu Kimu na aerodromu u Kuala Lumpuru na lice namažu neku tekućinu i onda mu lice prekriju krpom. Rekli su im da je to dio psine iz jednog reality-showa. Djevojke su zapravo na Kimovo lice razmazale dvokomponentni VX nervni otrov i Kim je umro brzo nakon napada. Kako takva priča može biti nezanimljiva? Treba je samo naći i znati ispričati. Kada to radite kako valja, onda dođu i mladi.
Koji su vaši planovi za budućnost emisije "Povijest četvrtkom" i radite li na novim projektima?
Nadam se da će emisija i dalje postojati. To je temelj svih planova. Ako je i dalje bude, u sljedećih nekoliko mjeseci emitirat će se serijali o tajnim operacijama u hladnom ratu, o sporazumu kojim su europske sile prvi put podijelile svijet te o djelu Alexisa de Tocquevillea u kojem je on pokušao Francuzima i drugim Europljanima objasniti kakva to demokracija vlada u Americi.
Tko će vam biti pratnja na Večernjakovoj ruži?
Dolazim u društvu supruge, i njoj će to biti treći put. Naravno, osim ako se povijest ne uplete u naše živote.
Otvori KEKS Pay
