Ljetni praznici u djetinjstvu mnogima su djelovali beskonačno, dok se u odrasloj dobi čini da tjedni, mjeseci i godine prolaze sve brže. Profesor strojarstva Adrian Bejan, autor knjige Time and Beauty: Why Time Flies And Beauty Never Dies, objašnjava da fizičko vrijeme nije isto što i vrijeme koje doživljava naš um. Drugim riječima, vrijeme na satu prolazi jednako, ali ga svaka osoba može doživljavati drukčije, prenosi University of Michigan.
Jedno od mogućih objašnjenja krije se u načinu na koji mozak obrađuje informacije. Bejan smatra da s godinama primamo i obrađujemo manje mentalnih slika nego u mladosti. Kako neuronske mreže postaju veće i složenije, električni signali moraju prijeći veće udaljenosti, zbog čega obrada može postati sporija. Posljedica je to da stariji mozak u istom razdoblju registrira manje pojedinačnih trenutaka. Bejan taj proces uspoređuje s knjižicom čije stranice brzo listamo: što je manje slika, to brže stižemo do kraja. Zato nam se može činiti da vrijeme ubrzava iako se njegova stvarna brzina nije promijenila. To bi moglo objasniti i zašto se ljudi često iznenade koliko se detalja sjećaju iz dana koji su im u djetinjstvu izgledali beskrajno. Iskustva tada nisu nužno bila dublja ili važnija, nego ih je mozak obrađivao velikom brzinom i pohranjivao mnoštvo dojmova.
S godinama obično doživljavamo sve manje potpuno novih iskustava. Dijelom je razlog to što smo već mnogo toga vidjeli i učinili, ali i činjenica da se sve čvršće držimo poznatih navika, mjesta i ljudi. Ako iz tjedna u tjedan ponavljamo jednake aktivnosti, mozak dobiva malo novih i upečatljivih sadržaja koje bi mogao sačuvati. Dani tada počinju nalikovati jedni drugima, tjedni se stapaju u mjesece, a godine se u sjećanju pretvaraju u nejasnu cjelinu.
Suprotno se događa kada je neko razdoblje ispunjeno događajima, promjenama i novim iskustvima. Profesorica psihologije Cindy Lustig objašnjava da mnoštvo sačuvanih uspomena pri naknadnom prisjećanju stvara dojam da je određeno razdoblje trajalo mnogo dulje. Rutina bi zato mogla biti jedan od najvećih neprijatelja osjećaja da živimo ispunjeno i dugo. Nije nužno potpuno promijeniti život kako bi mozak dobio nove podražaje, ponekad su dovoljne sasvim male promjene.
Odlazak u trgovinu drukčijim putem, iskušavanje novog hobija, slušanje nepoznate vrste glazbe ili kušanje hrane koju dosad nismo jeli mogu stvoriti svježije i jasnije uspomene. Svako iskustvo koje nas izvodi iz automatskog načina funkcioniranja pomaže da dani budu međusobno prepoznatljiviji. Vrijeme, naravno, ne možemo zaustaviti, ali možemo utjecati na način na koji ga doživljavamo. Što je život ispunjeniji novim prizorima, izazovima i iskustvima, to će nam se pri osvrtu činiti bogatijim i duljim.
Stvoreni za društvo i zajednicu: Ljudi rođeni u ova 4 horoskopska znaka najteže podnose samoću
Otvori KEKS Pay
