Počela je sezona mladih kopriva, biljke koja je mnogima prva asocijacija na neugodno peckanje u prirodi. Međutim, u kuhinji je kopriva već stoljećima cijenjena kao hranjiva i vrlo svestrana namirnica. Kad se pravilno pripremi, gubi svoje žarne dlačice i pretvara se u aromatičnu zelenu biljku koja se može koristiti slično kao špinat. Nutritivni podaci pokazuju da je riječ o niskokaloričnoj namirnici bogatoj vitaminima i mineralima, među kojima se posebno ističu vitamin K, vitamin A u obliku beta-karotena, vitamin C, kalcij, željezo, magnezij i kalij. Osim što sadrži korisne mikronutrijente, kopriva je zanimljiva i zbog biljnih spojeva poput polifenola i karotenoida, zbog čega se često opisuje kao vrijedan dodatak raznolikoj prehrani.
Za zdravlje je dobra ponajprije zato što u malom broju kalorija donosi puno hranjivih tvari, a posebno se ističe kao dobar izvor vitamina K i pojedinih minerala. Ipak, važno je razlikovati njezinu prehrambenu vrijednost od velikih zdravstvenih obećanja jer za neke tradicionalne ljekovite tvrdnje još nema dovoljno čvrstih dokaza. Stručni izvori zato koprivu prije svega vide kao hranjivu biljku koja može biti dio uravnotežene prehrane, a ne čudesan lijek.
U kuhinji se kopriva može pripremiti na više načina, ali najvažnije je da se prije jela blanšira, kuha, pari ili osuši jer se tako uklanja peckanje. Dovoljno je kratko blanširanje u kipućoj vodi, nakon čega se može sjeckati i koristiti u juhama, pitama, pestu, rižotima, omletima i drugim jelima. Najbolje je brati mlade proljetne vrhove, uz rukavice, dok biljka još nije ostarjela i postala žilavija i gorča. Evo nekoliko jednostavnih recepata s koprivom.
Juha od koprive: Juha od koprive jedno je od najpoznatijih jela s ovom biljkom i često se priprema poput krem juhe od špinata. Blanširana kopriva kuha se s lukom, krumpirom, češnjakom i temeljcem, a zatim se sve usitni u glatku, zelenu juhu. Okus joj je blag, zemljast i vrlo proljetan, a odlično pristaje uz prepečeni kruh.
Pita ili savijača s koprivom: Kopriva se izvrsno slaže sa svježim sirom, jajima i tankim korama, pa je odlična za pite i savijače. Nakon blanširanja i cijeđenja koristi se kao nadjev, slično kao blitva ili špinat. Rezultat je sočno, mirisno jelo koje može biti i lagani ručak i zasitan doručak.
Pesto od koprive: Blanširana kopriva može se pretvoriti u izvrstan pesto ako se izmiksa s maslinovim uljem, češnjakom, orasima ili bademima te tvrdim sirom. Takav pesto odličan je uz tjesteninu, na brusketama ili kao dodatak pečenom povrću. Mnogi ga vole jer ima intenzivan biljni okus, a donosi zanimljivu promjenu u odnosu na klasični pesto od bosiljka.
Rižoto s koprivom: Rižoto s koprivom sjajan je izbor za one koji vole sezonska, zelena jela. U završnici kuhanja u rižu se dodaje sitno nasjeckana blanširana kopriva, koja jelu daje boju, svježinu i laganu herbalnu notu. Uz malo parmezana i maslaca, ovo jelo može biti vrlo elegantno, a ipak jednostavno za pripremu.
Omlet s koprivom: Ako volite brzinska jela, kopriva se odlično uklapa u omlet ili kajganu. Dovoljno ju je kratko pirjati i dodati jajima, uz malo sira, mladog luka ili papra. Tako nastaje hranjiv obrok koji je idealan za doručak ili laganu večeru.
Tjestenina s koprivom: Kopriva se može umiješati i u jednostavan umak za tjesteninu, primjerice s češnjakom, vrhnjem ili maslinovim uljem. Nakon blanširanja dodaje se na tavu poput drugog lisnatog povrća i vrlo brzo postaje mekana i aromatična. Takvo jelo je jednostavno, jeftino i odličan način da se sezonska biljka pretvori u konkretan obrok.
Otvori KEKS Pay
