Veća konzumacija mesa mogla bi biti povezana s manjim rizikom od kognitivnog propadanja, ali samo kod ljudi s određenom genetskom predispozicijom. Radi se o osobama koje nose varijantu APOE gena, posebno oblik poznat kao APOE4, koji se smatra jednim od glavnih genetskih čimbenika rizika za Alzheimerovu bolest. Procjenjuje se da taj gen značajno povećava vjerojatnost razvoja demencije, prenosi The Sun.
U istraživanju koju su proveli znanstvenici iz Švedske praćeno je više od dvije tisuće starijih osoba, tijekom razdoblja od 15 godina. Pokazalo se da su ispitanici s ovim rizičnim genom koji su češće konzumirali meso imali sporije pogoršanje kognitivnih funkcija u usporedbi s onima koji su ga jeli rjeđe. Potencijalan pozitivan učinak odnosi se prvenstveno na konzumaciju neprerađenog mesa poput piletine, puretine ili govedine. Istovremeno, prerađeni mesni proizvodi i dalje su povezani s većim rizikom od demencije bez obzira na genetiku. Znanstvenici ističu da bi ovi rezultati mogli pomoći u razvoju personaliziranih prehrambenih preporuka za ljude koji imaju povećan genetski rizik.
Dodatna istraživanja već su pokazala da prehrana i genetika djeluju zajedno kada je riječ o zdravlju mozga. Kod nositelja APOE gena prehrambene navike mogu imati snažniji utjecaj nego kod ostatka populacije. Stručnjaci zato upozoravaju na oprez. Iako rezultati otvaraju zanimljiva pitanja o ulozi mesa u prehrani, potrebno je provesti dodatna klinička istraživanja prije donošenja krajnjih zaključaka. Dakle, to ne znači da se preporučuje da jedete više mesa, ali ove studije ukazuju na potencijalne pozitivne učinke konzumacije. Utjecaj prehrane na vaše zdravlje ovisi o puno više individualnih faktora od ovdje navedenih pa se o promjenama u vašoj prehrani trebate posavjetovati s vašim liječnikom.