„Dostojanstveno starenje” koncept je o kojem se sve više govori. Popularizacijom društvenih mreža, filtera, filera, estetskih operacija i raznih korekcija, kod dijela ljudi pojavio se i suprotan efekt, odnosno želja za takozvanim „dostojanstvenim starenjem”. U videozapisima na ovu temu često se mogu vidjeti usporedbe slavnih žena koje su se navodno podvrgnule estetskim zahvatima i „korekcijama” te onih koje su ostarjele „prirodno” ili „dostojanstveno”. Iako sama ideja uspoređivanja žena prema izgledu kod mnogih izaziva nelagodu, ova pojava pokazuje zanimljivu promjenu u javnosti i na društvenim mrežama.
Naglasak se sve više stavlja na iskustva, a manje na izgled jer upravo nas ona ispunjavaju, usrećuju i daju osjećaj mladenačke energije. Starenje je dio života i svojevrsna privilegija, ali mnogi se ipak teško mire s prvim borama i sijedim vlasima. Iako su promjene često teške, novo istraživanje pokazuje da su najispunjeniji ljudi upravo oni koji vrijeme posvećuju kreativnim interesima, zbog čega se često osjećaju, ali i izgledaju mlađe.
@divas_icons Love to see people ageing gracefully and naturally🫶🏼 #hollywood #natural #age #fyp #foryoupage ♬ original sound - 🜲 𝘼𝙐𝘿𝙄𝙊 𝙇𝙀𝙂𝙀𝙉𝘿 🜲
Istraživanje provedeno na 3556 ispitanika u Ujedinjenom Kraljevstvu sugerira da bi kreativne aktivnosti i umjetnost mogle usporiti proces starenja. Sudionici koji su barem jednom tjedno sudjelovali u aktivnostima poput pjevanja, plesanja, slikanja, fotografiranja ili posjećivanja izložbi usporili su proces starenja za četiri posto tijekom razdoblja od 12 mjeseci. Ovakve aktivnosti imaju jednak učinak na starenje kao i tjelovježba. Ispitanici koji su jednom tjedno sudjelovali u aktivnostima povezanima s umjetnošću i kulturom bili su biološki godinu dana mlađi od onih koji nemaju tu naviku.
„Ova studija pruža prvi dokaz da je sudjelovanje u umjetničkim i kulturnim aktivnostima povezano sa sporijim tempom biološkog starenja, s koristima sličnima onima koje pruža tjelesna aktivnost”, napisala je glavna autorica studije, profesorica Daisy Fancourt. Za dobivene rezultate koristilo se sedam različitih „epigenetskih satova”, odnosno metoda kojima se određuje brzina starenja pomoću kemijskih obrazaca na DNK-u ispitanika. Rezultati ovog istraživanja mogli bi značajno promijeniti pristup zdravstvu uključivanjem umjetničkih, kulturnih i kreativnih aktivnosti u područje javnozdravstvenih strategija, prenosi Metro.