Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Umjetna oplodnja: Deset pitanja i odgovora za parove koji žele bebu

Zagreb se može pohvaliti svjetskim stručnjacima za reproduktivnu medicinu, a posebno smo uspješni u in vitro oplodnji odnosno izvantjelesnoj oplodnji
19. travnja 2019. u 18:00 8258 prikaza
Umjetna oplodnja
Foto: Shutterstock
Pogledajte galeriju 1/2

Mnogi parovi koji  žele imati djecu, a u tome nisu uspjeli  razmišljaju o medicinski potpomognutoj oplodnji, a statistike kažu da je svaki šesti par u Hrvatskoj suočen s neplodnošću ili smanjenom plodnošću. No problem je u tome što polovica parova ne zatraži liječničku pomoć, dok se na godinu liječi od 10.000 do 12.000 parova. Zagreb se može pohvaliti svjetskim stručnjacima za reproduktivnu medicinu, a posebno smo uspješni u  in vitro oplodnji odnosno izvantjelesnoj oplodnji. 

Prva beba začeta in vitro oplodnjom u Petrovoj bolnici u Zagrebu, te sedma beba rođena u svijetu nakon takvog postupka liječenja neplodnosti, danas je odrastao muškarac koji ima 36 godina. Upravo je naš najveći i svjetski priznati stručnjak u tom području  prof.dr.sc. Velimir Šimunić zaslužan za tu prvo in vitro oplodnju, a bio je i krsni kum tog djeteta.  Profesor  Šimunić, vlasnik je zagrebačke Poliklinika IVF, koja ima dvadeset godina tradicije u liječenju neplodnosti. 

Prof. dr. sc. Šimunić sudjelovao je u postizanju više od 5000 trudnoća i rađanja IVF djece (engl. in-vitro fertilisation odnosno In vitro oplodnja). Izvantjelesnom oplodnjom začeto je 30.000 djece u  u Hrvatskoj. Statistike kažu da je oko 80.000 parova  u Hrvatskoj neplodno, a 10.000 ih se godišnje liječi. Dr. Šimunić je kao priznati opinion leader objavio tridesetak knjiga, 200 stručnih i znanstvenih radova, održao 200 pozvanih plenarnih predavanja u zemlji i inozemstvu. Redoviti je profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu, dugogodišnji predsjednik hrvatskog društva za humanu reprodukciju i predsjednik Nacionalnog povjerenstva za medicinski pomognutu oplodnju. Kao prvi subspecijalist humane reprodukcije (uz profesora Grizelja) odgojio je sve današnje hrvatske stručnjake iz tog područja medicine.  Profesor Šimunić i dr. Igor Maričić specijalist reprodukcijske medicine, iz zagrebačke Poliklinike IVF, odgovaraju na najčešća pitanja parova koji žele djecu, no u tome ne uspijevaju.

1. Je li učestalost neplodnosti u porastu?
Ne. Neplodnost obuhvaća 10 do 15 % populacije reproduktivne dobi (12-50 godina). Čini se da je u porastu jer sve više neplodnih parova traži pomoć ginekologa. Kako se reproduktivna tehnologija poboljšava svakim danom i uspješnost u liječenju neplodnosti  je u znatnom porastu. Informiranost pacijenata je poboljšana i sve više ih traži pomoć kako bi eliminirali nemogućnost zanošenja.

2. Koji je najprecizniji način određivanja ovulacije?
Analiza spolnih hormona (estrogen i progesteron), praćenje LH (luteinizirajući hormon) i vaginalni ultrazvuk u 90-95%  slučajeva mogu odrediti dan ovulacije. U usporedbi s tim, mjerenje bazalne temperature je od vrijednosti za određivanje ovulacije u 50% slučajeva.

3. Što je to neplodnost?
Neplodnost je nemogućnost zanošenja nakon godine dana nezaštićenog spolnog odnosa. Otprilike 85-90% žena će zanijeti nakon jedne godine takvog odnosa , ako ne postoje uzroci neplodnosti.

4. Je li istina da „ako ste opušteni i ne brinete o zanošenju“ da ćete lako zatrudnjeti?
Nažalost, ovaj „mit“ je pogrešan. Ako se koristi kao jedino objašnjenje kao uzrok neplodnosti, on je zapravo kontraproduktivan. Pacijent to shvaća kao „nametanje krivice“, u već otprije stresnoj situaciji po njih. Stres je, i oduvijek je bio, glavni čimbenik u supresiji stvaranja oocite i spermija.

5. Zašto je neophodno konzultirati se sa specijalistom reproduktivne medicine?
Kao i u bilo kojoj drugoj profesiji znanje i iskustvo liječnika od osobite su važnosti u dijagnostici i liječenju neplodnosti. Samim time i uspješnost primjenjivanih metoda i rezultati su bolji. Subspecijalisti reproduktivne medicine su ginekolozi koji se bave problematikom neplodnosti. Imati liječnika koji razumije Vaš problem je od neobične važnosti. Povjerenje u liječnika i njegovu stručnost, komunikativnost i dostupnost ima značajnu ulogu u liječenju neplodnosti.

Umjetna oplodnja | Autor : Shutterstock Foto: Shutterstock

6. Što podrazumijevaju „temeljnih 5 koraka u obradi neplodnosti“ ?
Na osnovu najčešćih uzročnika neplodnosti 5 temeljnih koraka u obradi iste uključuju: 1) analizu ovulacije pomoću hormonskih testova, urinarnih LH trakica i ultrazvuka; 2) analizu sjemena muškog partnera; 3) sposobnost spermija da prođe cervikalnim kanalom (postkoitalni test); 4) pretragu maternične šupljine i prohodnosti jajovoda (HSG ili sono HSG); 5) laparoskopsku dijagnostiku zdjeličnih organa žene kako bi isključili anatomske malformacije i isključili ostake uzročnike neplodnosti.

7. Jesu li lijekovi koji se koriste u stimulaciji ovulacije štetni po zdravlje žena?
Ako se koriste u propisanim dozama i kod dokazanih anovulatornih pacijenata ovi lijekovi su sigurni. Isključimo li rizične čimbenike ovi lijekovi nemaju negativan zdravstveni utjecaj na zdravlje žene niti na njeno potomstvo.

8. Što je to endometrioza i kako ona utječe na plodnost?
Endometrioza je bolest koja obuhvaća 25-30% žena. Karakterizira je postojanje tkiva maternice, njene unutarnje sluznice (endometrij)  na mjestima izvan maternice. Najčešće su locirani na jajnicima, no moguće ju je dijagnosticirati na svim organima trbušne šupljine. Nalazimo je u gotovo 50% neplodnih žena. Simptomi ove bolesti uključuju bolne menstruacije (1. dan), kao i bolan spolni odnos. Na koji način utječe na plodnost je u fazi istraživanja. Liječenje je najčešće operativno (laparoskopija), osobito ako su ciste veće od 4 cm u promjeru.

9. Kakva je uspješnost IVF postupaka?
Prema izvješću SART (Society of Assisted Reproductive Technology) uspješnost IVF postupaka se danas kreće između 35 i 40%. S napredovanjem tehnologije u IVF laboratoriju ovaj postotak posljednjih godina je u porastu i približava se postotku prirodne sposobnosti zanošenja.

10. Koje, i na koji način, spolno prenosive bolesti mogu smanjiti plodnost?
Osim uzročnika gonoreje, sifilisa i AIDS-a, klamidija je najčešći uzročnik neplodnosti u žena. Osim što je učestalost upala uzrokovanih klamidijom tri puta češća od gonoreje, ova bakterija može godinama perzistirati u tkivu vrata maternice. Ako se ne liječi, vrlo često može doći do zdjelične upalne bolesti s posljedicom oštećenja jajovoda. Ureaplasma urealyticum, mycoplasma hominis, trihomonijaza, gljivice kao i bakterijska vaginoza negativno utječu na pH sluznice rodnice i vrata maternice i tako otežavaju prolaz spermija kroz cervikalni kanal. Genitalni herpes ne utječe na plodnost, ali može biti uzrokom bolnog spolnog odnosa.

 

Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM)
Generacija NOW
Pobjednički tim natječaja Hrvatskog Telekoma i IRIM-a: „Definirali smo i napravili svoj standard IT učionice – onakav kakav kod nas još ne postoji“

A1 izdvaja za Vas