Bilo da je narezan u voćnim salatama, smiksan u smoothie ili se jede žlicom izravno iz svoje čupave kore, kivi je postao osnovna namirnica u mnogim kućanstvima. Ipak, zbog svog pomalo neobičnog, dlakavog izgleda često je bio u sjeni popularnijih opcija poput jabuka ili banana. Posljednjih godina, međutim, kivi je stekao ogromnu popularnost u krugovima posvećenim zdravlju, sve se više promiče kao nutritivno bogat izbor s iznenađujućim nizom zdravstvenih dobrobiti - primjerice, sadrži više vitamina C od naranče. Za razliku od slađeg voća, uspostavlja savršenu ravnotežu između kiselosti i prirodnih šećera, a prepun je vlakana i antioksidansa, što ga čini istinskim funkcionalnim i prepoznatljivim dodatkom prehrani.
"Kivi je nepriznati junak zdjele s voćem", kaže dijetetičarka Nichola Ludlam-Raine. "Često govorim svojim klijentima da ciljaju na jedan do dva kivija dnevno, jer su prepuni vlakana, vitamina C i spojeva pogodnih za crijeva koji podržavaju redovitost probave i cjelokupno zdravlje." S obzirom na to da ga hvale i zdravstveni influenceri i gurui, kivi se probio u rasprave o takozvanoj "funkcionalnoj hrani" - onim svakodnevnim namirnicama koje nude puno više od osnovne prehrane. Nedavna istraživanja idu korak dalje, pa je tako studija novozelandskih znanstvenika, objavljena u časopisu British Journal of Nutrition, otkrila da konzumacija kivija može poboljšati raspoloženje i vitalnost u samo četiri dana, djelujući brže od dodataka vitamina C.
Nutricionistički gledano, kivi je izvrstan svestrani saveznik zdravlja. Kao prvo, neće značajno utjecati na vaš kalorijski unos, jer jedan plod srednje veličine ima otprilike 40 do 50 kalorija, što je samo oko dva posto od preporučenog dnevnog unosa za odrasle. Prirodno je siromašan mastima, s manje od jednog grama po plodu. Unatoč svojoj maloj veličini, svaki plod sadrži oko dva do tri grama vlakana, što znači da s dva kivija dnevno ostvarujete značajan doprinos preporučenom dnevnom unosu od 30 grama. "Jedan kivi dnevno doprinosi s oko 10 posto preporuke za unos vlakana, a istovremeno ostaje niskokaloričan izbor", dodaje Ludlam-Raine. Uz to, kivi je posebno bogat vitaminom K, vitaminom E, kalijem i antioksidansima.
Jedan kivi može osigurati značajnu količinu vitamina C, koja, ovisno o samom plodu, može čak i premašiti cjelokupne dnevne potrebe - ili ono što biste dobili da pojedete puno veću naranču. Vitamin C ključan je za funkciju imuniteta, pomaže tijelu apsorbirati željezo i igra važnu ulogu u proizvodnji kolagena za kožu, zglobove i tkiva. Njegova učinkovitost za probavu toliko je dokazana da je i Europska komisija odobrila zdravstvenu tvrdnju kako "konzumacija zelenog kivija doprinosi normalnoj funkciji crijeva povećanjem učestalosti pražnjenja crijeva", prema pisanju Daily Maila.
Može li se jesti kora kivija - i je li sigurna?
Prošle je godine glumica Jenna Ortega pokrenula raspravu kada je na društvenim mrežama podijelila video u kojem jede kivi grizući njegovu vlaknastu smeđu koru kao da je jabuka. Ispostavilo se da to nije radila samo radi popularnosti - kora kivija sigurna je za jelo i zapravo značajno povećava udio vlakana u voću, i to do 50 posto. Osim vlakana, koja doprinose zdravlju crijeva i probavi, kora sadrži i dodatne antioksidanse. Gastroenterolog dr. Joseph Salhab navodi da se jedenjem kore povećava i unos vitamina C i E, folata te magnezija. Ipak, nekima dlakava tekstura zelenog kivija može biti odbojna i iritirati usta. Ako vam tekstura predstavlja problem, potražite zlatne kivije - lakše ih je jesti cijele zbog glađe kore. Ključno je temeljito oprati voće kako biste uklonili pesticide i prljavštinu.
Očistite masnoće iz krvi: Ove dvije vrste voća najbrže snižavaju kolesterol
Kako kivi pomaže kod zatvora i zdravlja crijeva?
Ovo je područje gdje kivi doista dolazi do izražaja. Voće je poznato po tome što podržava probavu, uglavnom zbog svojih vlakana i prirodnog enzima zvanog aktinidin. Ovaj je enzim vješt u razgradnji proteina - poput onih koji se nalaze u jogurtu, siru, ribi i sirovim jajima - čineći probavni proces učinkovitijim. Stoga, ako pojedete kivi kao desert nakon obroka bogatog proteinima, možete si olakšati probavu. Studije su pokazale da jedenje jednog do dva kivija dnevno može pomoći u ublažavanju zatvora i poboljšanju redovitosti stolice, a nove prehrambene smjernice stručnjaka s King's Collegea u Londonu istaknule su kivi kao prirodan način za borbu protiv zatvora. Prema njihovoj analizi, konzumacija dva do tri kivija dnevno tijekom najmanje četiri tjedna dovela je do mjerljivih poboljšanja u učestalosti pražnjenja crijeva.
Zeleni ili zlatni kivi, u čemu je razlika?
Sve u svemu, manje se radi o tome koji je "bolji", a više o osobnim preferencijama i onome što tražite u nutritivnom smislu. Zeleni kivi je češća sorta, kiselijeg je okusa, ima veći udio vlakana i nešto nižu razinu šećera. Zlatni kivi, s druge strane, slađi je, manje kiseo i ima glađu, tanju koru. Nutricionistički, obje vrste sadrže visoke razine vitamina C, ali zlatni kivi često ga sadrži u većim količinama po porciji. Zeleni kivi obično je prvi izbor za probavu zbog većeg udjela vlakana i specifičnog enzima.
Neočekivane dobrobiti: Bolji san i pomoć pri mršavljenju
Postoje dokazi iz jedne manje studije koji sugeriraju da bi kivi mogao podržati bolji san, uglavnom zbog sadržaja serotonina i antioksidativnog profila. Serotonin igra ulogu u regulaciji naših ciklusa spavanja, što bi moglo objasniti taj učinak. "Jedenje dva kivija prije spavanja povezano je s poboljšanom kvalitetom sna u malim studijama, iako je potrebno još istraživanja", kaže Ludlam-Raine. Iako nije čudotvorni lijek za nesanicu, vrijedi pokušati. Što se tiče mršavljenja, kivi nije "sagorjevač masti", ali može neizravno podržati proces. Zbog visokog udjela vlakana prilično je zasitan, a njegova prirodna slatkoća može držati pod kontrolom želju za šećerom bez pretjeranog unosa kalorija.
S čime kombinirati kivi i postoje li rizici?
Možda najsnažnija kombinacija kivija je s hranom bogatom željezom. Zbog visokog udjela vitamina C, kivi poboljšava apsorpciju željeza, pa su slanutak, leća, sjemenke bundeve i zobene pahuljice idealni partneri. "Kombiniranje kivija s biljnim izvorima željeza poput zobi, orašastih plodova ili špinata može poboljšati apsorpciju željeza", kaže Ludlam-Raine, dodajući kako je njezina preporuka za pacijente koji se bore sa zatvorom uvijek jedan do dva kivija s čašom jogurta ili kefira i žlicom lanenih sjemenki. Iako je općenito siguran, vitamin K u kiviju može stupiti u interakciju s lijekovima za razrjeđivanje krvi poput varfarina, pa je potreban oprez. Također, osobe alergične na lateks mogle bi imati reakciju na kivi jer proteini u njemu imaju sličnu strukturu, što je poznato kao sindrom lateks-voće.
Perite voće nakon kupovine, a ove vrste obavezno temeljito:
Otvori KEKS Pay
Sve treba jesti s korom. I bananu i lubenicu i naranču.....