Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Lagani hod ili škraping

Rab - otok premežen s čak 200 km staza, a svatko može birati što mu najviše odgovara

Shutterstock
16.11.2020.
u 14:23

Za uspon na vrh Raba potrebno je 45 minuta, a put djelomično vodi kroz šumu

Jedini je to planinarski uspon na tom otoku. A vodi od mjesta Mundanije preko izvora Živa voda i Tomašićeve vidilice – vidikovca orijentiranog prema Rabu uređenom između dva svjetska rata do vrha Kamenjak na 408 metara nadmorske visine. No unatoč tome što se do najviše točke Raba penje, ovisno o tempu, od 45 minuta do sat vremena, što će pravi planinari okarakterizirati kao “mačji kašalj”, većina će se složiti da je put do gore jedan od zanimljivijih na otoku.

Sresti ćete uz njega ovce koje skakuću po kamenu, tražeći pokoji busen trave, a morate i paziti da otvorite i zatvorite barem desetak improviziranih vratašca, koja služe za njihovo ograničavanje kretanja. Uz put stoji i pokoje strašilo, hoda se djelomično kroz šumu, a u posljednjem dijelu po otvorenom kamenitom terenu, s pogledom na okolne otoke. Kamenjak je na vrhu najvećeg brdskog masiva koji ujedno štiti otok od hladnog sjevernjaka koji puše s Velebita, pa je polovica otoka okrenuta prema toj planini posve gola, dok je druga polovica izrazito šumovita, a jasna se razlika doslovce vidi kad dođete na Kamenjak.

Vrh je na svojevrsnoj visoravni, a kad se dođe do njezina ruba, padina koja postaje krš strmo se obrušava u podvelebitski kanal. Za vedrog dana, reći će Rabljani, otamo se može vidjeti skroz do Istre, a staza od Mundanija do Kamenjaka dio je Premužićeve staze broj 1, duge osam kilometara, koja se proteže hrptom otoka, od kampa u Loparu do zaseoka Matići. Krak je to poznate Premužićeve staze koja ide uzduž sjevernog i srednjeg Velebita. Projektirao ju je inženjer šumarstva Ante Premužić, a na Rabu su je sagradili članovi Planinarskog društva Kamenjak tridesetih godina prošlog stoljeća. Postoji i Premužićeva staza broj 2 koja vodi po nizini dugoj 15 kilometara, od Kampora kroz park-šumu Dundo sve do južne obale Kalifronta te potom duž obale do poluotoka Frkanj i uvale Sv. Eufemija.

Zaštićena šuma Dundo, među Rabljanima prozvana i Dundovo, ujedno je i jedna od najljepših i najočuvanijih šuma hrasta crnike na Sredozemlju, kroz koju vode makadamski putevi uz koje je desetak uvala s pješčanim plažama koje gledaju na zapad. Dundovo je dio šumovitog poluotoka Kalifront, u kojem se kriju i ostaci ljetnikovca bogatih austrougarskih industrijalaca. Točnije, nalaze se u blizini uvale Kalifront koja je ime dobila po šumi. Stoji tamo sedam kućica, od kojih su možda dvije ostale čitave, no tako su skrivene da se isprva ne vide sa staze. Ugledavši prvu, nitko ne bi pomislio da se iza nje krije čitavo malo imanje isprepleteno stazama. Skrovit položaj bio je dovoljan razlog Nijemcima da tamo za II. svjetskog rata odrede svoj stacionar, koji je ipak bombardiran od Saveznika, a dokaz su veliki krateri od avionskih bombi koji su danas već obrasli... Ima se, uglavnom, što šetati po Rabu jer je premrežen s 200 kilometara promenada i pješačkih staza. Proći se može 14 kilometara dugačka staza Rab – Maman, koja počinje podno gradskih zidina na poluotoku, a za one koji vole malo više adrenalina tamošnja Turistička zajednica preporučuje 12-kilometarsku stazu od trajektnog pristaništa Mišnjak do Lopara.

– Ona je idealna za škraping – kombinaciju penjanja, skakanja, trčanja, hodanja i snalaženja u prirodi – ističu. No u obilasku otoka treba biti na oprezu jer na kamenitim dijelovima obitava otrovni pauk crna udovica, a šuma je dom kravosasu, najvećem europskom udavu. Otok se može proći i biciklom, a oni koji imaju tu opciju, definitivno trebaju doživjeti i Rab s mora. Omogućit će im to iznajmljivači kajaka, a u rapskoj luci stoje i brodovi taksiji koji plove otočnim akvatorijem.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije