Naslovnica Lifestyle Ljeto na Večernjem

Partizanske priče o bitkama, prijateljstvu i ratnim ljubavima

Mačak pod šljemom i Kapelski kresovi dvije kultne ratne serije povezali su i glumci koji su oživili neke od glavnih likova
10. kolovoza 2015. u 19:03 8 komentara 2407 prikaza
kapelski krsovi, televizija zagreb
Foto: HTV
Pogledajte galeriju 1/8

Podsjećanje na antologijske dramske serije nekadašnje Televizije Zagreb ovaj tjedan nastavljamo dvjema svima dobro znanim i omiljenim serijama ratne tematike – "Kapelski kresovi" i "Mačak pod šljemom". Zajedničko im je da su nastale prema književnim predlošcima o autentičnim ratnim, partizanskim sjećanjima. Tako je serija "Kapelski kresovi", čijih se 13 epizoda počelo snimati 1974., ekranizacija istoimenog romana književnika i španjolskog borca Veljka Kovačevića koji je opisao svoja sjećanja na partizanski ustanak 1941. u Gorskom kotaru i Primorju. Njegova priča, pa tako i znamenita serija, obiluje stvarnim likovima i događajima, koje je uz njega kao autora scenaristički za televizijsko uprizorenje uobličio Ivica Ivanec u suradnji s redateljem Ivanom Hetrichom, dok se razradom filmskih priča pozabavio Zlatko Sudović.

Devet mjeseci snimanja

No televizijsku sagu koja počinje okupljanjem male skupine partizana, a završava prerastanjem te grupe u diviziju i dandanas pamtimo po nevjerojatno živopisnim stvarnim likovima čijim su legendama poseban pečat dali glumci koji su ih u seriji "oživili". Glumačka ekipa bila je golema, brojila je čak više od 200 glumaca: svojeglavi, domišljati i nevjerojatno simpatični Dimnjačar u maestralnoj izvedbi Borisa Dvornika, pa odmjereni, zgodni i zaljubljeni Jastreb kojem je "krila" dao Žarko Radić, tvrdoglavi i markantni lugarski brkonja Riđan čiju je dušu do savršenstva pogodio glumački velikan Božidar Orešković, promišljeni i mudri komandant Ljubo kojem je stamenu i autoritativnu karakternu crtu dao Zdenko Jelčić, pa Ina, nježna, profinjena, ali odlučna i sva treperava od ljubavnog zanosa, čijoj je slavi spomenik podignula glumica Nada Gaćešić, pa sjajni Zvonko Lepetić kao ekonom, Adam Verdenik kao profesor Vlado Grozni, Vanja Drach kao doktor, Rastislav Jović kao Žuti, Inge Appelt kao odrešita Mara Lukšina... – svi su oni postali dio naše kolektivne memorije. To je tim zanimljivije što su Nadi Gaćešić i Žarku Radiću to bile prve velike glumačke uloge u karijeri, a da su danu im priliku nadahnuto iskoristili do zadnjeg kadra svjedoči i to što su 1976. na festivalu u Nišu proglašeni – glumačkim parom godine.

– Ne možete zamisliti koliko sam bila popularna. Svakog dana dobivala sam između 800 i 1000 pisama. Dobivala sam ljubavne ponude i molbe da budem kuma djevojčicama kojima su zbog popularnosti serije roditelji davali ime Ina. Svi su me voljeli, osim poštara koji mi je u stan donosio vreće pisama – prisjetila se prije četiri godine Nada Gaćešić koja je Ina postala sasvim slučajno. Naime, na audiciju za seriju otišla je jer, kako kaže, nije imala što raditi pa je otpratila kolegice s Akademije. No čim ju je ugledao redatelj Ivan Hetrich povjerio joj je ulogu koja ju je na kraju proslavila. Orešković je pak, da bi postao legendarni Riđan kojeg pamtimo i po rezolutnom: "Boli me briga", nekoliko mjeseci puštao guste brčine koje su mu dale neku posebno upečatljivu gordost pa su mu na kraju postale i zaštitni znak. A njegov najbolji prijatelj Dimnjačar, s kojim se stalno nadmudruje i kojem je simpatična poštapalica bila "Em ti jarca", Dvorniku je bio pravi izazov jer je kao Dalmatinac morao savladati kajkavski dijalekt kakvim se govori u dijelu Gorskog kotara, a iako do tada gotovo nikada nije hodao po snijegu, morao je usavršiti i skijanje. Unatoč temperaturama koje su se spuštale i do –25, glumci su se nakon snimanja, koje je trajalo devet mjeseci, opuštali na tulumima čije se nepodopštine i danas prepričavaju, kao što se i danas prisjećamo uzrečice "also, dakle" koju je u seriji nebrojeno puta izgovorio Vanja Drach kao doktor starinskih, gospodskih manira.

Ipak, moramo ponovno napomenuti, "Kresovi" su serija o ljudima koji su bili stvarni, opipljivi. Dimnjačar i Riđan zaista su postojali. Kako je svojevremeno pisalo u Sušačkoj reviji, Riđan je bio ratni junak Viktor Crnković rođen 1910. u Mrzloj Vodici, koji je od djetinjstva bio tvrdoglav i osjetljiv na nepravdu pa je zato bio izbačen iz sjemeništa u Senju, gdje je trebao postati svećenik. Naprosto, u sjemeništu je iz praćke pogodio sliku kralja Aleksandra, svećenicima se to tada nije dopalo pa su mu odredili kaznu od 25 udaraca šibom, što se pretvorilo u više od 75 udaraca. Bijesan zbog te nepravde Viktor je odustao od školovanja za svećenika i pješice je iz Senja pobjegao u Mrzlu Vodicu. Završio je potom poljoprivrednu školu, a nakon služenja u kraljevoj gardi u Beogradu, prepunog raznih nestašluka, početkom rata otišao je u šumu da bi se borio protiv Talijana i Nijemaca. Zato što nije htio loše govoriti o ljudima s kojima se borio protiv fašista, kasnije je završio i na Golom otoku gdje je robijao šest mjeseci. Ipak, prijateljstvo Riđana i Dimnjačara, kakvo je prikazano u seriji, u stvarnosti nije bilo baš tako blisko jer su karakterno bili prilično različiti.

Uz već na početku navedenu poveznicu između "Kapelskih kresova" i "Mačka pod šljemom", postoji i ona glumačka. Recimo, Božidar Orešković ili Riđan u "Kresovima" u "Mačku" je igrao lik partizana Brice. No, kažimo najprije nešto osnovno i o toj ratnoj seriji. Njenih šest epizoda, snimljenih 1978., nastalo je prema razigranoj ratnoj priči, romanu velikog Jože Horvata koji je napisao i scenarij za seriju, koju je pak režirao Berislav Makarović.

Drvosječa Mačak

Uz podosta Horvatove ratne, partizanske autentičnosti i humora "Mačak pod šljemom" donio nam je priču o drvosječi i neobičnom partizanu Iliji Kapari, zvanom Mačak, koji se sa svojom neobičnom i živopisno sklepanom četom odvažno upušta u razne ratne operacije, pri čemu ne manjka vratolomnog upadanja u brojne nevolje, ali i komične situacije. Kapari, odnosno Mačku nezaboravno je lice, gard, strelovit pogled i glas dao glumac Miodrag Krivokapić, dok je njegova plašljivijeg domobranskog kolegu Franju Smokvinu, uz unikatnu mimiku i bravurozne glasovne varijacije koje su izazivale i smijeh i suze, za pamćenje trajno ostavio glumački majstor Ivo Serdar. Uz njih dvojicu, vrijeme Drugog svjetskog rata u kalničkom kraju, u ovoj horvatovski snažnoj antiratnoj priči u šest epizoda (Najgora desetina, Zelena mrkvica, Večera u Hurmancima, Sudbina čelnog u koloni, Zlo po svijetu hodi... i Rat je rat), primamljivom za gledanje učinili su i ostali likovi i glumci: Božidar Orešković (Brico), Kruno Valentić (puškomitraljezac Martin), Zvonimir Torjanac (Kapsula), Drago Meštrović (Vodenjak), Dragoljub Lazarov (Kočijaš), Ivo Gregurević (Repica), Mile Rupčić (Šime), Hrvoje Čulić (Stevica), Mate Ergović (velečasni), Vida Jerman (Lenka)...

A valja spomenuti i to da je Horvatov roman "Mačak pod šljemom" čak dva puta ekraniziran. I kao igrani film s Pavlom Vuisićem.

>> Nada Gaćešić Livaković: Nisam ljubomorna i to smatram darom od Boga

dostavljač
Zabavno i opasno
Iskustva hrvatskih dostavljača: 'Tražila je baš mene, imali smo što i vidjeti...'
  • Gusta magla:

    Pa kad ce vise te partizanske serje izac iz mode.....valjda sad kad se vlast promjeni,nadam se.Nemogu gledat tu crvenu zvijezdu,taj zlocinacki simbol kojeg komunisti dizu u nebesa.Uostalom i u domovinskom ratu su ginuli Hrvatski sinovi od ljudi koji su pucali ... prikaži još! po njima pod okriljem iste te crvene zvijezde.

  • trpimir53:

    Opet izmišljotine o Partizanima!

  • Hik:

    @Gusta magla: Potpisujem. Onaj tko je za partizane ne moze bit i za neovisnu Hrvatsku. Isto kak I onaj tko je za Ustase ne moze bit za Jugoslaviju.