Kažu da ljubav ide kroz želudac, ali čini se da bi prehrana mogla utjecati i na vašu izvedbu u spavaćoj sobi. Već i vrapci na grani znaju da se ultraprerađena hrana povezuje s pretilošću, dijabetesom i srčanim bolestima, ali novo istraživanje danskih znanstvenika pokazuje da bi mogla negativno utjecati i na muško reproduktivno zdravlje. Rezultati upućuju na to da prehrana bogata ultraprerađenim namirnicama može narušiti hormonalnu ravnotežu, smanjiti razinu hormona ključnih za plodnost i libido.
U istraživanju su sudjelovala 43 muškarca u dobi od 20 do 35 godina. Tijekom tri tjedna ispitanici su slijedili prehranu bogatu ultraprerađenim namirnicama, a u drugom dijelu istraživanja jednako dugo jeli su minimalno prerađenu hranu. Između dva razdoblja napravili su tromjesečnu pauzu tijekom koje su se vratili svojoj uobičajenoj prehrani. Dio sudionika pritom je unosio i oko 500 kalorija više dnevno, no istraživači ističu da se negativni učinci nisu mogli objasniti samo višim kalorijskim unosom, prenosi Independent.
Kod muškaraca koji su jeli više ultraprerađene hrane zabilježene su niže razine testosterona i folikulostimulirajućeg hormona (FSH), koji imaju važnu ulogu u spolnoj želji i stvaranju spermija. Istodobno su imali povišene razine spoja cxMINP, kemikalije koja se koristi u proizvodnji plastike i poznata je po tome da može ometati normalan rad hormona. Profesor Romain Barrès sa Sveučilišta u Kopenhagenu, jedan od voditelja istraživanja, izrazio je zabrinutost rezultatima. Istaknuo je da su njega i njegove kolege iznenadili brojni negativni učinci koje je ovakva prehrana izazvala u tako kratkom razdoblju, čak i kod zdravih mladih muškaraca. Upozorio je i da bi dugoročne posljedice mogle biti zabrinjavajuće te da rezultati upućuju na potrebu preispitivanja prehrambenih smjernica.
Istraživači su primijetili i da su sudionici tijekom prehrane bogate ultraprerađenim namirnicama dobili više masnog tkiva nego kada su jeli minimalno prerađenu hranu, iako je unos kalorija u pojedinim fazama bio jednak. Problem, pokazalo se, nije samo u količini hrane, nego i u stupnju prerađenosti. „Naši rezultati pokazuju da ultraprerađena hrana šteti reproduktivnom i metaboličkom zdravlju čak i kada se ne jede u prevelikim količinama. To upućuje na to da je upravo način na koji je hrana industrijski prerađena jedan od razloga njezine štetnosti”, zaključila je Jessica Preston, autorica istraživanja.
Ultraprerađena hrana obuhvaća proizvode poput hrenovki, prerađenih mesnih proizvoda, pomfrita, industrijskih grickalica, gaziranih pića i brojnih gotovih obroka. Stručnjaci upozoravaju da povremena konzumacija nije razlog za zabrinutost, ali prehrana koja se većinom temelji na takvim proizvodima dugoročno može negativno utjecati na zdravlje, uključujući i reproduktivnu funkciju.