Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 127
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Top 15

Nije sve u moru: Destinacije kontinentalne Hrvatske koje morate posjetiti

kontinentalna hrvatska
Foto: Pixsell
1/8
11.08.2014.
u 11:25

Od 12,3 milijuna turista prošle godine, primorska mjesta odabralo je njih 10,4 milijuna. Ostali su se razmilili po kontinentu. Od 64,7 milijuna noćenja, primorska mjesta odnijela su 60 milijuna. Grad Zagreb zabilježio je prošle godine 789.000 dolazaka i 1,3 milijuna noćenja. U prvih šest mjeseci ove godine glavni grad je imao 378.000 prijavljenih turista, a trinaest kontinentalnih županija samo 173.000. Zagreb je imao i dvostruko više noćenja, 665.000.

Znate li je gdje je izložen Orion, najstariji indoeuropski kalendar? Po kojem je povrću poznato selo Vidovec pokraj Varaždina? I koja neman spava ispod starog grada Zrinskih u Čakovcu? Kad bi se radio popis najzanimljivijih turističkih odredišta i atrakcija u Hrvatskoj za koje nikad niste čuli, neke od njih bile bi pri vrhu. Sve su na kontinentu i sve su premalo poznate iako turistički djelatnici uporno ponavljaju da turisti žele doživljaj i priču, a ne samo more i izležavanje na suncu.

Amerikanci na kruzerima

I dok se prebrojavaju automobili koji u kolonama mile prema Jadranu, na sjeveru Hrvatske turisti granicu prelaze – na biciklu. Čak 360 kilometara staza ponuđeno je tzv. cikloturistima, i to od izvora rijeke Mure u Austriji preko Slovenije do ušća u rijeku Dravu u Hrvatskoj.

– Potencijal u cikloturizmu je velik – kaže međimurski župan Matija Posavec, koji je i predsjednik Turističke zajednice (TZ), dodajući kako se o rekordima na kontinentu premalo govori. Broj gostiju u Međimurju, primjerice, raste petu godinu zaredom, a stranaca je u prvih šest mjeseci 2014. više čak 43%.

Prema podacima Ministarstva turizma, na kontinentu je, ne računajući Zagreb, lani ostvareno 13 milijuna dolazaka i 73,3 milijuna noćenja, što je u odnosu na 2012. porast u dolascima od 5,6%, a u noćenjima četiri posto.

Gotovo sve županije bilježe rast. Vukovarsko-srijemska u dolascima je rasla 19, a u noćenjima 21%. Profiliraju se kao destinacija doživljaja, promocije vina i gastronomije, kulturno-povijesnih atraktivnosti, memorijalnog Vukovara i tematskih ruta. Prije 10 godina u Vukovar je pristalo 57 putničkih brodova i kruzera sa 8642 turista, a lani čak 28.000, najviše Amerikanaca i Nijemaca. U odličnoj je situaciji i Ličko-senjska županija.

Linija do Londona

Koliko zapravo kontinentalna Hrvatska zarađuje od turizma, teško je doznati. U Ministarstvu nas upućuju na Poreznu upravu i Institut za turizam, no ondje kažu da podatke o zaradi ne vode po županijama. Barata se samo brojkom da su u ukupnom turističkom prometu, ne računajući Zagreb, kontinentalne županije imale udjel od samo 4,4 posto. Radi produljenja sezone, jačanje kontinentalnog turizma jedan je od strateških ciljeva resornog ministarstava do 2020.

– Hrvatska je do sada bila percipirana kao odredište sunca i mora za ljetni odmor. Razvojem selektivnih oblika turizma kao što su biciklizam i golf, cilj je da Hrvatska postane privlačnije odredište i izvan ljetnih mjeseci te za produljene vikend odmore – kažu u Ministarstvu.

Kako nemaju more, na kontinentu se na razne načine domišljaju kako privući goste. Marketinška gerila radi. TZ u Slavonskom Brodu, poučena primjerom iz Hong Konga, došla je do podatka da su dva najtraženija pojma koji se “guglaju” Ivana Brlić-Mažuranić i Dragutin Tadijanović, pa u tom smjeru razvijaju i novu ponudu. U Osječko-baranjskoj županiji tvrde da je formula kombinacija urbanih i ruralnih sadržaja, a velika očekivanja polažu i u avionsku liniju koja ih spaja s Londonom. Dok će u Zagorju pojačati vjerski turizam u Mariji Bistrici jer žele još više hodočasnika iz Poljske, u Varaždinskoj županiji strategija je da se – stalno nešto događa.

Foto: Instagram

>>U srpnju 2 posto noćenja manje nego lani! Lorencin: Rezultati su jako dobri

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije