Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Nije baš svaki mali vragolan kandidat za dijagnostiku ADHD-a

Čak 12% djece ima problema s ADHD poremećajem ili nekim njegovim oblikom. To je najčešći mentalni poremećaj kod djece uz disleksiju, disgrafiju i diskalkuliju od kojih pati svako četvrto dijete
27. rujna 2012. u 16:02 0 komentara 56 prikaza
djeca
Foto: Thinkstock

Lijeni, agresivni, neposlušni, prkosni... To su samo neke od karakteristika koje prate djecu već od vrtićke dobi “lijepeći” ima stigmu – neprilagođenih. A da nije riječ o malim divljacima, nego o ozbiljnom psihičkom poremećaju koji zahtijeva temeljit i multidisciplinarni pristup, progovorilo se tek nedavno. U prilog osvještavanju obilježavanje je tjedna ADHD-a i u Hrvatskoj, koji je počeo jučer. 

– Djeca, ali i odrasli s ADHD-om prepoznaju se po hiperaktivnosti, njihove su reakcije često impulzivne. Djeluju bez razmišljanja i imaju velikih teškoća s usmjeravanjem i održavanjem pozornosti. Ona razumiju ono što se od njih traži, ali imaju velikih teškoća ponašati se na željeni način jer ne mogu mirno sjediti ili u dovoljnoj mjeri usmjeriti pozornost na potrebne detalje – objašnjava prof. Ana Plazonić Fabian.

Nema popuštanja 

Iskustvo iz prve ruke ispričala nam je Sanja Samardžić, majka trinaestogodišnje djevojčice sa sindromom ADHD. – Kad je krenula u prvi razred, shvatili smo da nema načina na koji bismo joj uspjeli objasniti neke matematičke zadatke. Čitanje je išlo relativno dobro, ali u pisanju je brkala slova i sami nikako nismo uspijevali s tim izići na kraj. Školski je rezultat bio, u skladu s tim, prilično slab. Učitelji su je proglašavali zaigranom, živom, pa i lijenom. A da nije lijena, bili smo sigurni i to nam je bio znak da potražimo pomoć psihologa. Dijagnoza je bila ADHD, poremećaj o kojem nismo ništa znali – priča Zagrepčanka Sanja Samardžić, čija je djevojčica danas učenica sedmog razreda. 

– Naučili smo da najviše pomaže organizirani pristup i učenju i slobodnom vremenu. I to kontinuirano. Ako tjedan, dva popustimo, zaredaju jedinice. Ali, općenito gledajući uspijevamo. Naša je tinejdžerica dobar đak unatoč poremećaju, a zahvaljujući kojem smo mi odrasli naučili puno lijepoga o djeci i životu – kaže naša sugovornica. 

Iskustvo života skupljeno u knjizi  

O važnosti razmjene iskustva i životu s ADHD-om u knjizi “Hiperaktivni sanjari” progovara i to iz vlastitog iskustva njezin autor Marko Ferek koji će tijekom tjedna održati brojna predavanja, radionice, a pratit će ga psiholozi, psihijatri i pravnici koji će odgovarati na pitanja roditelja.Što je ADHD? ADHD (Attention Deficit and Hyperactivity Disorder, deficit pažnje i hiperaktivni poremećaj) razvojni je poremećaj ponašanja koji ima od osam do deset posto djece školskog uzrasta. Iako još nije razjašnjeno zašto, ADHD je tri puta češći kod dječaka nego kod djevojčica. Još se točno ne zna kako nastaje ADHD sindrom, ali se smatra da ima biološku osnovu.

Kako prepoznati ADHD i na što valja obratiti pažnju?

Hiperaktivnost - Nemir ruku i nogu, meškoljenje, puno i glasno priča, pjeva, viče, lako se uzbudi, neumorno je u svemu što radi

Emotivci - Djeca sa sindromom često burno reagiraju, oni su veliki emotivci koji ne mogu kanalizirati emocije

Poteškoće pažnje - Ne posvećuje pozornost detaljima, griješi zbog nemara, ne održava pažnju u učenju ni u igri, ne sluša ni kad ga oslove

U svom filmu - Oglušit će se na upozorenja te ustati tijekom nastave, priredbe, ručka ignorirajući pritom svaki autoritet

Gubitak nadzora - Teško se samo organizira, gubi stvari i ne može se sjetiti gdje ih je ostavilo (ključevi, olovke, torba, užina ...)

Burne reakcije - Ne podnosi čekanje u redu, prekida i ometa, emotivno reagira, nameće se, ne čeka upute, mijenja teme 

Provala
OPREZA NIKAD DOSTA
Većina provala u domove ostane nerazriješena, lani je samo u Zagrebu bilo gotovo četiri tisuće provalnih krađa

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.