Naslovnica Lifestyle Putovanja

Najljepša čipka na svijetu nastaje u dvorištu Bare Bačak

U Lepoglavi će izložiti i šator od čipke, koji su radile članice čipkarskog društva “Danica Bresler” u suradnji s japanskom kiparicom Akiko Sato
14. rujna 2018. u 17:08 0 komentara 498 prikaza
Pogledajte galeriju 1/4

Nevjerojatnom brzinom i spretnošću prebacuje batiće iz jedne ruke u drugu, a pokrete koje s njima radi teško je i opisati. Ručno isprepliće niti i slaže ih u čipku, slijedivši nacrt mustre koja je naslikana na jastuku punjenom sitnom najfinijom piljevinom.

Lukabu kolekcija vjenčanica osječka modna kuća 3D čipka prati najnovije trendove u dizajnu vjenčanica

Tabletići koje izrađuje tanki su poput paučine, a da bi dobila krajnji proizvod, 80-godišnja čipkarica iz Lepoglave u pognutom položaju zna provesti i cijeli dan.

Bacila je sve niz rijeku

Bara Bačak najčešće čipku “redi” u svojem dvorištu, a da bi napravila tabletić veličine 10 puta 10 centimetara, kaže, treba joj dva dana rada od jutra do mraka, oko 15 sati u komadu. No novac joj dobro dođe s obzirom na njezinu mirovinu od 800 kuna. Jer i taj najmanji tabletić, naime, košta oko stotinu eura, a cijene se znaju penjati i do 15.000 kuna. Vrijednost se određuje po veličini i zahtjevnosti izrade, ali i da bi se čipkaricama nadoknadio mukotrpan i dug rad. Upravo je to razlog zbog kojeg gospođa Bara, koja je plela još kao 12-godišnja djevojčica dok bi čuvala krave, nije željela da njezine tri kćeri rade lepoglavsku čipku.

– Čipke nisam počela iz ljubavi, nego iz nužde, jer roditelji nisu imali novca, naučila me majka. Završila sam četiri razreda osnovne škole, a kada sam se udala s 19, odlučila sam da čipku više neću raditi. Bacila sam sav pribor u rijeku Bednju jer nisam željela da je itko više u obitelji izrađuje – kaže gospođa Bara. Pribor nije taknula punih 40 godina, nego je naučila plesti stolce od šiblja, od čije je prodaje i živjela. Čipki se vratila tek prije nekoliko godina, a otad je postala prava “pletačka zvijezda”. Na Cro-a-Porteru 2016. bila je u centru pažnje na reviji modnog dvojca koji čine Tadija Glasnović i Nikola Zorotović, a koji stoje iza brenda Chypka. Plela je dok su oko nje šetale manekenke, a njezina čipka bila je sastavni dio kolekcije. Njezina je čipka proglašena i najljepšom na svijetu, i to na festivalu u Rusiji, a ona je samo jedna od žena koja zna tehniku ovog filigranskog rada. Dok je mnogima tek usputni detalj ili ukras na odjeći, Lepoglavkama je čipka puno više, pletenje je za njih gotovo pa pitanje časti. Stoga ne čudi da se ovaj maleni gradić u srcu Zagorja svake jeseni na nekoliko dana pretvara u europsku prijestolnicu čipke. Tako će biti i ove godine na 22. Međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi, koji počinje već danas i traje do nedjelje. Na radionicama će se moći “rediti” čipka, a domaći i inozemni izlagači na izložbenim će prostorima u muzeju čipke te pavlinskom samostanu predstaviti čipku i njezinu primjenu u dizajnu, s obzirom na to da je ovogodišnja tema “Čipka i dizajn”.

Tehniku "donijeli" pavlini

Postavit će tako u Kulturno-informativnom centru i šator od čipke, koji su izradile članice čipkarskog društva “Danica Bresler” u suradnji s japanskom kiparicom Akiko Sato. Šator je, kaže jedna od članica Verica Dubovečak, u znaku sunca jer ono u Japanu simbolizira majčinstvo.

– Deset do 15 čipkarica izmjenjivalo se u smjenama. Radilo se po 15 sati dnevno, a završile smo za mjesec dana. Starije su čipkarice iskusnije pa su malo brže radile, a mlađe su ih stizale koliko su mogle – kaže Verica Dubovečak te dodaje da je bilo fizički zahtjevno jer se konstrukcija nije mogla okretati, batići su padali na pod pa su se one morale okretati, a ponekad čak i leći. Lepoglavska čipka jedina je na UNESCO-ovoj listi koja se radi s batićima, kojih u izradi uvijek mora biti paran broj. Najviše ih može biti 68, odnosno 34 para. Pribor za izradu je i košarica, tzv. dedek – jastuk na kojem su iscrtani motivi koji su predložak za pletenje. Počeci čipkarstva u Lepoglavi sežu od dolaska pavlinskog reda u 15. stoljeću. Oni su čipku koristili za ukrašavanje crkvenog ruha. S vremenom, znanje izrade čipke proširilo se među lepoglavskim ženama. Lepoglavska je čipka svoj procvat doživjela krajem 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay, koja prva organizira izradu čipaka i oplemenjuje je narodnim ornamentom, a njezin rad nastavlja Danica Brössler nakon Prvog svjetskog rata.

Robert Sever Dani mode Čipka i jake boje adut su Roberta Severa za ludo ljeto Vjenčanice Ivice Skoke ljetna vjenčanja Ivica Skoko predstavlja bridal lookbook: 3D čipka i vezene latice za moderne princeze elfs NOVI IMIDŽ Nakon vatreno crvene predsjednica Kolinda zablistala u čipkastoj haljini, pokazala liniju
Maistra
PROMO
Razvoj karijere u najboljim hrvatskim hotelima

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.