Bol u prsima, srce koje divlje udara, nedostatak zraka i osjećaj neizbježne propasti. Ovi simptomi mogu biti znakovi napadaja panike koji ne ugrožava život, ali isto tako mogu ukazivati na smrtonosni srčani udar. Dvije medicinske situacije dijele zastrašujuće sličan scenarij, no njihovo miješanje moglo bi vas koštati dragocjenog vremena. Otprilike četvrtina ljudi koji dolaze na hitni prijem s takvim simptomima, vjerujući da doživljavaju srčani udar, zapravo pati od teškog napadaja anksioznosti. No, vrijedi i obrnuto. Mnogim ljudima, osobito ženama koje su sklonije atipičnim simptomima, liječnici pogrešno dijagnosticiraju anksioznost, što može imati fatalne posljedice.
"Simptomi napadaja panike i srčanog udara toliko se preklapaju da ih čak ni liječnici na hitnoj službi često ne mogu razlikovati bez medicinskih testova, poput EKG-a i krvnih pretraga na srčane markere poput troponina", rekla je za Daily Mail Kiki Fehling, licencirana psihologinja. Kada je srce oštećeno ili se bori za kisik, tijelo to tumači kao krizu i otpušta adrenalin u sustav, baš kao što to čini tijekom napadaja panike. Kod paničnog napadaja, percipirana psihološka prijetnja uzrokuje da mozak preplavi tijelo adrenalinom i hormonima stresa, stvarajući osjećaj stvarne životne opasnosti iako ona ne postoji.
Osjećaj boli u prsima kod napadaja panike obično je oštar, probadajući ili trenutan te ostaje ograničen na malo područje. Pojavljuje se iznenada, često bez upozorenja, potaknut stresom, strahom ili ubrzanim mislima. Dlanovi se mogu oznojiti, udovi drhtati, a bol je obično kratkotrajna i traje samo nekoliko minuta. Srčani udar osjeća se drugačije. Bol je poput pritiska ili stiskanja, a mnogi je opisuju kao da im "slon sjedi na prsima". Često se širi prema van, kroz prsa i leđa, prema čeljusti te niz jednu ili obje ruke. Srčanom udaru mogu prethoditi dani suptilnih znakova upozorenja poput neuobičajenog umora ili probavnih smetnji, a često ga potakne fizički napor, iznenadna ljutnja ili uznemirujuće vijesti.
Iako su simptomi gotovo identični, ishod je drastično različit. Napadaj panike nije smrtonosan, dok je srčani udar vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, s gotovo 20 000 umrlih godišnje od kardiovaskularnih bolesti. "Panični napadaji i srčani udari mogu se činiti vrlo sličnima u trenutku, zbog čega ljudi ne bi trebali pokušavati sami postaviti dijagnozu pod pritiskom", rekao je dr. Clint Salo, psihijatar. Dodao je: "Panika obično nastupa brzo i dostiže vrhunac unutar nekoliko minuta, često s osjećajem nadolazeće propasti ili gubitka kontrole. Bol povezana sa srcem vjerojatnije će se osjetiti kao pritisak ili težina te se može pojačavati ili trajati."
Žene mogu doživjeti posve drugačiji skup simptoma, uključujući mučninu, povraćanje, duboki umor, bol u ramenima, tjeskobu i vrtoglavicu. Ono što su uistinu srčani udari kod žena često se odbacuje kao anksioznost ili napadaji panike. Dok srčani udar kod muškarca često izgleda kao na filmu - grimase, hvatanje za prsa i padanje, simptomi kod žena suptilniji su i teže ih je prepoznati. Zapravo, otprilike 42 posto žena koje dožive srčani udar ne osjećaju bol u prsima, a oko 30 posto nema nikakvih primjetnih simptoma. To dovodi do veće stope smrtnosti; studija iz 2012. pokazala je da 15 posto žena umire u bolnici u usporedbi s 10 posto muškaraca.
Da stvar bude kompliciranija, anksioznost nije samo stanje koje oponaša srčani udar; ona je i poznati faktor rizika za njega. Anksioznost sama po sebi povećava rizik od koronarne arterijske bolesti, vodećeg uzroka srčanih udara. Studija iz 2010. godine na gotovo 250.000 pacijenata otkrila je da anksioznost dovodi do 26 posto većeg rizika od razvoja ove bolesti. "Vjerujem da bi pažljiviji pogled na anksioznost otkrio načine na koje ona može ozbiljno utjecati na bolesti srca, i kao faktor koji doprinosi i kao prepreka u oporavku", izjavila je dr. Una McCann, direktorica Programa za anksiozne poremećaje na Medicinskom centru Johns Hopkins.
Upravljanje anksioznošću pomaže u zaštiti od srčanog udara, zajedno s redovitom tjelovježbom i prehranom bogatom zelenim lisnatim povrćem, bobičastim voćem, orašastim plodovima, mahunarkama, ribom i zdravim mastima. Zdrava prehrana za srce također smanjuje anksioznost stabiliziranjem šećera u krvi i smanjenjem upala. Ipak, rješavanje napadaja panike zahtijeva više od zdrave prehrane. Stručnjaci za mentalno zdravlje vjeruju da je najbolje započeti s kognitivno-bihevioralnom terapijom. "Za ljude koji se redovito bore s anksioznošću, ali su medicinski obrađeni, kognitivno-bihevioralna terapija je zlatni standard", rekla je Fehling.
U trenutku napadaja panike, najbolji pristup je učiniti neočekivano: otpustiti kontrolu i dopustiti da se napadaj odvije. Pomaže i podsjetiti se da napadaji panike nisu opasni po život. No, najvažnije pravilo glasi: ako prvi put osjetite bol u prsima ili bilo što drugačije od onoga što ste prije iskusili, tretirajte to kao hitan medicinski problem i potražite pomoć pozivom na broj 112. Uvijek je bolje isključiti nešto ozbiljno nego pretpostaviti da je "samo" anksioznost.
Obratite pažnju: Ovo su tihi znaci da biste mogli doživjeti srčani udar!