Nema generacije u povijesti ljudskog roda koja nije smišljala načine da
se ljudski vijek produlji. Od starih Kineza do Rima, Kleopatre... do
naših dana svi su željeli izgledati zdravo i lijepo. U 20. stoljeću
farmaceutska i kozmetička industrija među najprofitabilnijim su
gospodarskim granama sa sigurnom perspektivom rasta.
Potraga za dugovječnosti temeljena na fikciji, željama iz mašte,
opisana je u brojnim filmovima i knjigama, a prema riječima harvardskog
profesora Davida Sinclaira znanost je u posljednjih 15 godina toliko
napredovala da se za deset godina može očekivati tableta koja će
produljiti čovjekov život na više od 120 godina.
To nije znanstvena fantastika, upozorava ugledni profesor Sinclair, jer
je u pripremi potpuno nova generacija lijekova koja uspješno usporava
starenje. Sinclair već godinama provodi istraživanja na takozvanim
sirtuinima, odnosno proteinima vezanim za proces starenja. Posebnu
pozornost posvetio je sirtuinsu nazvanom SRT-1720 koji, osim što
usporava starenje čovjekovih stanica, preventivno djeluje na bolesti
koje dolaze sa životnom zrelošću.
Crno vino kao lijek
Sinclair tvrdi da su pokusni miševi kojima je davao resveratrol,
sastojak koji se nalazi u crnom vinu produživao život za 24 posto.
Resveratrol aktivira gen SIRT1 koji usporava starenje, ali i rizik od
staračkih bolesti. Otkrića su ohrabrujuća, a znanstvenici i liječnici
raduju se što resveratrol također smanjuje šećer u krvi i liječi
dijabetes 2.
Da bi u organizam unijeli dovoljnu količinu resveratrola, trebalo bi
dnevno popiti 1000 boca crnog vina, a to je neostvarivo i za najveće
alkoholičare, pa je nužno proizvesti tabletu koja će biti koristan
nadomjestak! To nije bilo lako postići pa je profesor Sinclair razvio
sintetički lijek SRT-1720 koji djeluje jednako kao i resveratrol, ali u
tisuću puta manjim dozama.
Gen SIRT-1 može se aktivirati i strogom dijetom od 1500 kalorija
dnevno. Jasno je da većina ljudi teško može izdržati tako mali unos
hrane jer su testovi pokazali da se s vremenom s kalorijama gube i
životne radosti. Najgore je što opada libido pa mnogi koji su počeli
rigoroznu dijetu u šali kažu da takva dugovječnost nema smisla.

Profesor David Sinclair
(četvrti slijeva) sa svojim timom na tragu je formule za usporavanje
starosti
Profesor Sinclair vjeruje da će njegove znanstvene spoznaje dovesti do
najefikasnijeg lijeka, uz pomoć kojeg će produljiti radni vijek i
aktivan angažman brojnih ljudi te će oni i nakon 70. godine biti
intelektualno i društveno produktivni – sada zbog bioloških zakona
odlaze s poslovne scene. Klinička istraživanja SRT-1720 za dijabetes
trebala bi početi ove godine pa, ako sve protekne kako je planirano,
sigurno će se koristiti kao preventiva za Parkinsonovu bolest i tumore
od kojih ljudi obolijevaju češće u starosti. Na testovima s miševima
SRT-1720 se pokazao uspješnim u tretiranju dijabetesa, srčanih bolesti
i očne mrene te im je pojačao energiju.
Opasan hormon rasta
Za rješavanje tegoba starenja početkom devedesetih godina prošlog
stoljeća mnogi su koristili hormon rasta koji, prema studiji
objavljenoj prije desetak godina u New England Journala, jača memoriju,
smanjuje nakupljanje masnoća na trbuhu i obnovlja kožu.
Stroža ispitivanja i analize zdravlja onih koji su na taj način
pokušali ostati mladima, međutim, pokazale su da nije dovoljno
pozornosti posvećeno negativnim efektima konzumiranja hormona rasta –
češće obolijevanje od srčanih bolesti – pa se njegova upotreba u
medicinskim krugovima više ne preporučuje.
Razvojem molekularne biologije i nutricionističke znanosti potvrđeno je
da hrana koju jedemo najviše može pomoći u očuvanju ukupnog zdravlja,
ali i zaustavljanju procesa starenja. Svakidašnji unos hrane aktivira
pozitivne ili negativne gene, koji dalje djeluju na ukupno zdravlje
organizma. Dokazano je da, ako jedemo povrće, voće, bijelo meso i
redovito vježbamo, aktiviramo gene koji usporavaju starenje.
U iščekivanju čudotvornih tableta za produljenje života dobro je barem
na iskušan način pokušati ostati zdrav i vitalan pa će i inovacije
profesora Sinclaira bolje djelovati.
Recepti harvardskog profesora za dug život:
• U svakom bi obroku trebalo biti 80 posto namirnica biljnog, a 20
posto životinjskog podrijetla.
• Nezasićene masnoće koje nalazimo u maslinovu ulju, ribljem ulju i
avokadu dobrodošle su, posebno omega 3 iz ribljeg ulja.
• Otpornost prema infekcijama treba pojačati konzumiranjem jogurta.
• Preporučuje se popiti 2 čaše crnog vina dnevno, 1 čašu soka od grejpa
te od dvije do šest šalica zelenog čaja.
• Jesti 70-postotnu tamnu čokoladu, koja ima obilje antioksidansa te
povećava razinu dobrog kolesterola, a smanjuje razinu lošega.
Izbjegavati bijeli kruh, bijelu rižu i šećer.