Pomodne dijete nisu nikakva novost, no neke među njima pomiču granice do krajnjih ekstrema. U vrijeme kada naslovnice pune lijekovi za mršavljenje, a sve više ljudi postaje opsjednuto zdravljem i izgledom, razgovor o prehrambenim navikama mijenja se brže nego ikad. I dok su tu uvijek prisutne opcije poput WeightWatchersa ili sveprisutne keto dijete, nekima ni to nije dovoljno. Zato posežu za drastičnijim metodama mršavljenja, koje obećavaju brze rezultate, piše UNILAD.
Možda najzanimljiviji i sve popularniji trend među ekstremnijim režimima prehrane o kojem se piše ovih dana je OMAD – skraćenica za 'One Meal A Day', odnosno jedan obrok dnevno. Iako nešto blaža varijanta u odnosu na potpuni post, OMAD je i dalje prilično zahtjevna dijeta koju neki pokušavaju iskoristiti kao prečac do gubitka kilograma. OMAD nije čudotvorno rješenje, ali neka rana istraživanja pokazuju da bi mogao pomoći određenim osobama u mršavljenju. Ova dijeta pripada širem konceptu povremenog posta, za koji su istraživanja, prema WebMD-u, pokazala da može dovesti do gubitka između 3 i 5 kilograma u razdoblju od 10 tjedana.
Jedna od potencijalnih prednosti OMAD-a je smanjenje tjelesne masnoće. U nekim studijama, ispitanici koji su jeli samo jedan obrok dnevno imali su niži postotak tjelesne masti, iako im se ukupna težina nije značajno mijenjala. Također, postoji dokaz da vremenski ograničeno hranjenje, koje je sličan, ali manje rigorozan oblik posta, može poboljšati metabolizam. Primjerice, muškarci s pretilošću i predijabetesom koji su jeli unutar šest sati dnevno pokazali su poboljšanje razine šećera u krvi. No, budući da to nije bio strogi OMAD, ne može se sa sigurnošću reći da bi isti učinak bio i s jednim obrokom dnevno.
Jedna zanimljiva potencijalna korist OMAD-a je poboljšana mentalna jasnoća. Post tijekom dana može povećati razinu oreksin-A, kemikalije u mozgu koja nas čini budnijima i koncentriranijima. Pomalo iznenađujuće, s obzirom na to kako razdražljivi znamo postati kad propustimo samo jedan obrok. No, ta korist nije nužno vezana isključivo uz OMAD – više ovisi o vremenu obroka. Istraživanja pokazuju da je raniji unos hrane tijekom dana uz post preko noći učinkovitiji za mršavljenje nego večernji obrok, iako OMAD sam po sebi ne propisuje točno vrijeme jela.
Naravno, OMAD nije bez rizika. Jedenje samo jednog obroka dnevno može povisiti krvni tlak i kolesterol, što povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. U jednoj studiji, zdravi odrasli koji su prešli na OMAD imali su povišene vrijednosti ovih parametara, što nije idealno, pogotovo za one koji već prate zdravlje srca.
GALERIJA: Ako ste rođeni na jedan od ovih šest datuma imate velike šanse postati milijunašem
Vrijeme kada jedemo igra ključnu ulogu. Neke verzije OMAD-a predlažu jedenje između 16 i 20 sati, no taj kasni obrok može uzrokovati naglo povećanje razine šećera u krvi. Ispitanici u tim studijama budili su se s povišenim jutarnjim šećerom i njihov organizam je teže obrađivao glukozu. Uopće, post povećava rizik od hipoglikemije odnosno preniskog šećera u krvi, osobito rizično za one sklone dijabetesu tipa 2. Još jedna neugodna nuspojava OMAD-a jest povećana razina hormona grelina, poznatog i kao hormon gladi. To znači da se osobe na OMAD dijeti mogu osjećati još gladnijima nego da su na klasičnom režimu smanjenih kalorija.
OMAD zahtijeva ozbiljnu predanost, ali nema jasnog znanstvenog konsenzusa da je dugoročno učinkovitiji od uravnoteženijih pristupa prehrani. Učinkovitost uvelike ovisi o tome kako pojedinac fizički i mentalno reagira na tako restriktivan režim. Štoviše, nije ga lako dugoročno provoditi. Istraživanja pokazuju da programi povremenog posta poput OMAD-a imaju stopu odustajanja i do 65 posto , što govori da većina ljudi takav režim smatra preteškim za održavanje.
Terapeutkinja otkriva što treba izbjegavati za dobar odnos sa svekrvom: 'Nemojte se nikada žaliti na muža!'
Otvori KEKS Pay
