Svi s godinama doživljavamo iste fizičke promjene, a liječnici u zadnje vrijeme ističu da je stil življenja – poput redovitog vježbanja ili uravnotežene prehrane, pa čak i pozitivnog stava – za dugovječnost i graciozno starenje bitan koliko i genetika. Evo što preporučuju, na što bismo trebali pripaziti da nam starenje bude što ugodnije:
1. Pozitivan pogled
Da način razmišljanja može imati veliku ulogu u fizičkoj i emocionalnoj otpornosti, dokazuje i istraživanje koje je nedavno objavio The Journal of American Medical Association, a koje kaže da ljudi koji svoju dob doživljavaju kao ''vrijeme mudrosti i općeg zadovoljstva'' imaju više od 40 posto veće šanse za oporavak od raznih bolesti od onih koji starenje izjednačavaju s bespomoćnosti.
2. Cjelovite namirnice bogate hranjivim sastojcima
Poznato je da prehrana ima ključnu ulogu u starenju, a najnovija istraživanja pokazuje da je najzdravija prehrana s niskim glikemijskim indeksom – s puno svježeg voća i povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih bjelančevina, kaže internist iz Kalifornije, dr. Jeffrey Benabio.
Sjajan je primjer, dodaje, mediteranska prehrana, koju svi svjetski izvještaji već treću godinu zaredom proglašavaju najboljom jer je bogata biljnom hranom, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, plodovima mora i zdravim masnoćama – a omogućuje čak i umjereno uživanje u crnom vinu.
Istraživanja pokazuju da nam mediteranska prehrana pomaže bolje starjeti te sprečava srčani i moždani udar i prijevremenu smrt, a . hrana bogata omega-3 masnim kiselinama uz to koži pomaže i u proizvodnji esencijalnih ulja potrebnih za njezinu zaštitu i mladoliki izgled.
– Suprotno tome, slatka hrana puna ugljikohidrata, kao i nezdrava masna hrana – kao čips, gazirani sokovi i bijeli kruh – mogu ubrzati procese starenja – upozorava dr. Benabio.
Kylie Jenner još jednom šokira fanove: Njena trogodišnja kći lansira svoj brend?
3. Jedenje do sitosti
Prejedanje vodi do mnogih zdravstvenih rizika i skraćuje životni vijek uzrokujući kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2, dodaje Benabio koji kaže da je za starenje sa stilom i dulji život najbolje jesti dok ne osjetimo sitost te se držati uravnotežene prehrane i zdravih prehrambenih navika.
4. Redovito vježbanje
Prosječna žena između svoje 30. i 70. godine može izgubiti čak 23 posto mišićne mase, kaže fiziolog s Nacionalne akademije sportske medicine SAD-a, Fabio Comana. On objašnjava da s godinama gubimo mišiće, ali vježbanjem, a posebno s vježbama otpora, možemo povećati i masu i snagu.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Aging Neuroscience, održavanje kondicije može smanjiti i slabljenje pamćenja, a povećana tjelesna aktivnost bitno smanjuje i mogućnost razvoja Alzheimerove bolesti: koja čini oko 60 do 70 posto svih slučajeva demencije.
– Vježbanje jača hipokampus, područje mozga povezano s učenjem i radnom memorijom – objasnio je Comana za Real Simple.
5. Socijalizacija i povezanost s ljudima
Druženje s prijateljima i rodbinom nije samo zabava već može pomoći i da dulje živimo, a ljudi s jakim socijalnim vezama imaju 50 posto veće šanse živjeti dulje od drugih, pokazalo je istraživanje objavljeno u PLoS Medicine.
6. Pravilna zaštita od sunca
Osim bora, previše vremena provedeno na suncu može uzrokovati rak kože, a spriječiti ga može jednostavno nanošenje krema za sunčanje.
– Nema potrebe za dugim boravkom na suncu jer i koža već nakon nekoliko minuta prestaje stvarati D vitamin – ističe dr. Benabio.
7. Dovoljno sna
Kronični se nedostatak sna povezuje s većim rizikom od pretilosti, Alzheimerove bolesti, bolesti srca, depresije i dijabetesa, a ni ''beauty sleep'' nije mit: naime tijekom spavanja tijelo oslobađa hormon rasta koji pomaže u obnavljanju kolagena i elastina, bitnih dijelova mlade i zdrave kože – kaže dr. Benabio.
Preslatko štene izazvalo pomutnju: Je li ovo pas ili mačka? ❤
A sex ??