Goran Matović, Arsen Dedić, Siniša Ružić i Mirela Videk priređuju scenski susret u utorak 18. listopada u Muzeju za umjetnost i obrt pod nazivom "Krleža – hrvatski nokturno" u povodu 30. obljetnice smrti velikog književnika. Višeslojni polemički portret legendarnog pisca umjetnici će prikazati kroza živi govor, ali i prikazom fragmenata dokumentarnog filma Zlatka Sudovića "Krleža", tonskog zapisa Krležina glasa, pjeva i živog govora. U toj scenskoj kompoziciji sabrani su fragmenti: „Moj obračun s njima“, „Na rubu pameti“, „Najnovija anatema moje malenkosti“, „Dnevnik“, „Razgovori s Miroslavom Krležom“, „Deset krvavih godina“, „Pjesma svjetioničara“…
Polemičnost je osnovica Krležina odnosa prema svijetu. U svemu što je napisao Krleža je uvijek i neprestano demonstrirao polemički odnos. Neodvojiv od zagrebačkih veduta, pisac melankoličnih ugođaja i veliki osamljenik na vjetrometini, Krleža daje Zagrebu jedan osebujan i neponovljiv ton, maštovitost vizionara i strast rođenog buntovnika. Onaj tko ulazi u Krležino djelo, ulazi u djelo koje stalno sebe negira i predstavlja sliku slobode. Krleža se konstantno razvijao u otporima prema postojećim literarnim strukturama ili diskursima tražeći uvijek načina da se oslobodi bilo koje norme, a prije svega vlastite. Naučio nas je da je sloboda nedjeljiva i neograničena, ali zadržao je sebi pravo da u literaturi nastavi svoju negaciju i da sa sugestivnom strašću stvara djela koja nisu ništa drugo nego trajni poziv na slobodu i ljudsko dostojanstvo.
