Naslovnica Kultura Kazalište

Tek danas u potpunosti prepoznajemo proročku hrabrost Krležina djela

Za pisca i njegovu publiku puno je bolje da ga režiraju međunarodni umjetnici nego da se o njegovu djelu samo uzvišeno teoretizira
07. srpnja 2018. u 14:53 3 komentara 436 prikaza
Miroslav Krleža
Foto: Kristina Štedula Fabac/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Kako će Hrvatska obilježiti 125. godina od rođenja velikog pisca Miroslava Krleže, koji je rođen točno na današnji dan? Iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja bdije nad Krležinim autorskim pravima jučer su javnost izvijestili da za jesen pripremaju okrugli stol. U priopćenju su ga nazvali jednim od najvećih imena hrvatske književnosti, kulture i povijesti, istaknuvši da je, kritizirajući hrvatsku malograđanštinu i provincijalizam, otvarao europske vidike. Prisjetili su se da je Krleža bio i potpredsjednik Akademije nakon Drugog svjetskog rata, a jedno vrijeme i v.d. glavnog tajnika, te da je na njegovu inicijativu pokrenut časopis Forum (u kojem je objavljen i njegov najopsežniji roman “Zastave”).

Na godišnjicu smrti Krležin Centar otvara se u jednom privatnom stanu

Žele oživiti Gvozd

Goran Matović i njegov Teatar poezije upravo danas završavaju festival, posvećen u cijelosti Krleži, kojim žele oživjeti njegov Gvozd. Tako će prvo ujutro u vrtu Krležina doma doručkovati piscu u čast (u ponudi su i kafe kremšnite), a navečer će u Leksikografskom zavodu koji nosi Krležino ime biti izvedena predstava Montažstroja “Krleža ili što su nama zastave i što smo mi zastavama, da tako za njima plačemo”.

U prosincu je Matović u privatnoj kući na obroncima Medvednice otvorio Centar Miroslava Krleže koji je prethodno namjeravao udomiti na Gvozdu, ali ta će ideja još očito pričekati na realizaciju. U sklopu festivala je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavljen i pretisak Krležine “Hrvatske rapsodije”, a spomenuti doručak iskorišten je i za predstavljanje dviju Krležinih pjesničkih zbirki.

Od ljetnih festivalskih događanja, zanimljivo je da Krleži već drugu godinu zaredom posebnu pažnju posvećuju Dubrovačke ljetne igre. Tako su lani u efektnim prostorima tamošnje Umjetničke galerije izveli “Gospodu Glembajeve” u režiji Zlatka Svibena, a ove godine izbor je pao na dramu “Michelangelo Buonarroti” koja je Sebastijanu Horvatu i Milanu Matthisu Markoviću poslužila za stvaranje predstave “Michelangelo”. Michelangela će na Lokrumu igrati Rakan Rushaidat, a riječ je o koprodukciji Igara i HNK-a Ivan pl. Zajc iz Rijeke pa će ta predstava igrati i na riječkoj pozornici.

Centar Miroslava Krleže Privremeni centar Čeka se ‘povratak’ Krleže u vilu Rein

Treba reći da je i Sandorf nedavno objavio knjižicu “Krleža 1942.” s izborom zapisa iz Krležina dnevnika objavljenog 1981. godine u izdanju Oslobođenja iz Sarajeva. Urednički izbor potpisuje Darko Milošić. Ne bi trebalo zaboraviti niti da je prva premijera u potpuno novoizgrađenom Hrvatskom kazalištu u Pečuhu bila posvećena Krleži i adaptaciji njegova romana “Povratak Filipa Latinovicza”, u režiji i dramatizaciji Nine Kleflin.

Tu je i zagrebački HNK koji već godinu dana ima baletnu verziju Krležine drame “Gospoda Glembajevi” u koreografiji Lea Mujića s kojom je nedavno gostovao i u Puli, ali i na zagrebačkom festivalu na otvorenom koji se održava na Tomislavcu, između Umjetničkog paviljona i spomenika kralju Tomislavu.

Međunarodna važnost

Varaždinski HNK još uvijek na repertoaru ima Krležine “Balade” koje je maestralno režirao nedavno preminuli veliki krležijanac Georgij Paro, a na Sceni Ribnjak još se u svibnju mogla pogledati predstava “U agoniji”, projekt Nele Kocsis, Ozrena Grabarića i Darka Stazića koji je premijerno izveden još 2015. godine.

MIT O KRLEŽI Zaboravljena je hrabra strana velikog književnika

Što se međunarodnih Krležinih uspjeha tiče, nemoguće je preskočiti režiju “Kraljeva” Ivice Buljena u Det Norske Teatretu u Oslu koja afirmira Krležu kao velikog europskog pisca. U Beogradu Krležinu dramu “U agoniji” trenutačno izvodi Beo art 215 u režiji Ane Đorđević. Očito je za Krležu kao pisca, ali i za njegovu publiku puno bolje da ga režiraju, glume i plešu te kreativno promišljaju umjetnici u Hrvatskoj i u Europi, nego da se o njegovu djelu samo uzvišeno teoretizira na svečanim akademijama i okruglim stolovima. A danas je Krleža itekako živ, može se čak slobodno reći i življi nego ikada prije, ali i bliži publici koja poštuje njegovu složenost, njegov talent i njegovu ponekad čak i proročku hrabrost. 

Dobi.hr
BUDUĆNOST U VAŠEM DOMU
Juraj Križanić: „Danas svi mogu unaprijediti i automatizirati kućanstvo postepenom ugradnjom pametnih uređaja koji štede energiju, vrijeme i novac”
  • goran2hr:

    Kako će Hrvatska obilježiti 125. godina od rođenja velikog pisca Miroslava Krleže, koji je rođen točno na današnji dan? Najbolje bi bilo nikako, ali poznavajući našu realnost, to obilježavanje će nas skupo koštati. Lik koji je prezirao svoj narod, ponižavao ... prikaži još! ga u svojim ne-djelima, bio spreman protiv Hrvata ići i puškom, a opet snalažljiv kada je trebao iskoristiti Hrvate. Onovremeni Ante Tomić.

  • Aedes2017:

    Nitko se ne usudi, ni dandanas, taknuti u velikog Krležu ! Koje prokletstvo u Hrvata.

  • Brankko:

    "Goran2hr" piše: "prezirao svoj narod", "ponižavao ga". Kako, na koji način?! Izgleda da taj "komentator" nije pročitao baš ni jedan jedini roman, pripovijetku, pjesmu, esej... Miroslava Krleže. A "Aedes2017", da se nitko "ne usudi, ni dandanas, taknuti" u Krležu? Pa ... prikaži još! kritičara ima, ali izgleda da ni taj "komentator" nije čitao Krležine tekstove, ali ni kritike (i negativne!, ak obaš hoće) njegovih djela.