Previđamo li dokaze o izvanzemaljskom životu? Promiču li nam skriveni signali zbog ograničene tehnologije i krivih pretpostavki o tome kako bi taj život trebao izgledati? Izvanzemaljski život možda već ostavlja tragove, samo što ih ne prepoznajemo, osnovna je teza kojom se bavi skupina znanstvenika na Sveučilištu u Utrechtu i Amsterdamu. U radu objavljenom ovih dana u časopisu Nature Astronomy bave se tzv. lažno negativnim rezultatima koji se javljaju kada se čini da opažanja upućuju na postojanje života, ali se poslije ispostavi da za sve postoji neko drugo objašnjenje. Inge Loes ten Kate, profesorica astrobiologije, upozorava na nedostatke u prepoznavanju postojanja života, a dodatni je problem što ti tragovi koje izvanzemaljski organizmi ostavljaju možda ispare s vremenom.
Što ako nismo sami, samo što to ne znamo, pitanje pak je koje već 40 godina zaokuplja redatelja Stevena Spielberga, koji vjeruje da će se izvanzemaljci pojaviti ili pokazati u narednih nekoliko desetljeća, ili kako je on formulirao, "za našeg života". Izvanzemaljcima se bavi i u svom novom filmu "Dan razotkrivanja", koji neki filmski kritičari vide kao svojevrsni nastavak "Bliskih susreta treće vrste" iz 1977.
U njegovu novom filmu svijet se nalazi na rubu Trećeg svjetskog rata, korporacija Wardex, tajna podružnice američke vlade, skriva izvanzemaljsku tehnologiju, a panika nastane kada stručnjak za kibernetičku sigurnost dr. Daniel Kellner ukrade datoteke s opisima kontakata ljudi i izvanzemaljaca, tamo još od Roswella u Novom Meksiku 1947. Šef Wardexa proglašava Kellnera stranim špijunom i pokreće lov na njega. U Kansas Cityju televizijska meteorologinja Margaret Fairchild tijekom prijenosa uživo počinje govoriti nepoznatim jezikom, pa Wardex kreće i u lov na nju jer zna da je jezik kojima je progovorila izvanzemaljskog podrijetla. Dakle, neljudska inteligencija je tu, bila je skrivena među nama i nije trebalo gledati prema zvijezdama.
Spielberg je 1970-ih planirao snimiti dokumentarac o ljudima koji su bili uvjereni da su vidjeli NLO-e ili su barem vjerovali u postojanje izvanzemaljaca, no iz te je ideje postupno nastao igrani film o letećim tanjurima koji slijeću u Hollywood. Nezadovoljan prvim verzijama scenarija, počeo je sam razvijati radnju, pri čemu je glavnog lika – u početnoj verziji časnika američke vojske – zamijenio civilom, zaposlenikom energetske kompanije Royem Nearyjem. Riječ je o skromnom obiteljskom čovjeku i ocu troje djece koji jedne večeri doživi susret s neidentificiranim letjelicama te postaje opsjednut vizijama nepoznate planine. Istodobno, skupina znanstvenika pokušava odgovoriti na pitanje kako komunicirati s izvanzemaljcima ako se jednog dana pojave – a oni se u konačnici i pojave. James Clarke u knjizi "Steven Spielberg" navodi da je priča o Nearyju priča o čovjeku koji ustraje u ostvarenju vlastitog sna, pritom dovodeći u pitanje emocionalnu stabilnost svoje obitelji i napuštajući je kako bi zadovoljio vlastite potrebe. Film, prema Clarkeu, odražava i Spielbergov trajni skepticizam prema autoritetu, zbog čega je vlast prikazana kao nasilna i korumpirana.
– Spielberg je bio pod ogromnim pritiskom kako bi snimio još jedan hit nakon "Ralja", ali je ipak odlučio snimiti film o NLO-u i time stavio svoju karijeru na kocku – rekao je sveučilišni profesor i astronom J. Allen Hynek, koji je bio angažiran kao znanstveni konzultant. U Američkom ratnom zrakoplovstvu i NASA -i smatrali su da je tema promašena, pa su odbili surađivati na filmu koji je postao hit u kinima i spasio studio Columbia Pictures od bankrota. Odakle tolika Spielbergova fascinacija NLO-om?
Vjerojatno je za to velikim dijelom "kriv" otac koji mu je kao dječaku slikovito prepričavao izgaranje meteorita koje je vidio na nebu iznad New Jerseya i izradio mu mali teleskop. Ili je snimajući priče o nezemaljskim oblicima života bježao od osobnih prizemnih trauma? U razgovoru za BBC rekao je da je njegov stav o mogućnosti izvanzemaljskog života evoluirao tijekom desetljeća.
– Postao sam realniji. Puno je misterija i stvari koje nisu otkrivene, ali postao sam optimističniji da će ljudi moći otkriti mnogo toga što nam nije bilo dopušteno otkriti – kazao je 79-godišnji redatelj i napomenuo da se film u konačnici usredotočuje na čovječanstvo. – Riječ je o empatiji i okupljanju ljudi, a događaj poput otkrića postojanja izvanzemaljaca zbližio bi ljude – tumači. Scenarij za novi film počeo je razrađivati 2023., kad je ispisao nacrt priče od pedesetak stranica, inspiriran novinskim člankom u The New York Timesu iz 2017. o tajanstvenom programu Pentagona o NLO-u, koji je ponovno probudio njegov interes za tu temu. Scenarij je napisao David Koepp, koji mu je ponudio čak 42 skice.
– To je nešto što je Steven desetljećima nosio u glavi pa sam na početku osjećao posebnu obvezu da to ne upropastim. Ali, onda je to preraslo i u moju priču – rekao je Koepp koji je sa Spielbergom već prije surađivao, primjerice u "Jurskom parku" i "Ratu svjetova".
U ovom novom filmu bave se pitanjem zaslužuje li šira javnost znati da su izvanzemaljci već tu ili vlada (američka, naravno) treba skrivati informacije kako bi se spriječila panika (ili da im Kinezi ne ukradu izvanzemaljsku tehnologiju).
– Želio bih znati. Tko ne bi želio znati? – odgovorio je Spielberg na to pitanje u nedavnom intervjuu za Empire.
– Postoje i velika pitanja o tome kakvi bi se društveni i teološki potresi mogli dogoditi kada bi se takav događaj nedvojbeno potvrdio – ističe Spielberg, dodajući kako ga osobno jako zanima ono što se nalazi u svemiru, ali i unutar naše atmosfere. Kao tinejdžer počeo je snimati amaterske filmove, a nakon studija filmske umjetnosti na Kalifornijskom državnom sveučilištu počeo se ozbiljnije baviti filmom.
Zahvaljujući kratkom filmu "Amblin", koji je prikazan je 1969. na Filmskom festivalu u Atlanti, postao je najmlađi redatelj koji je ikada potpisao dugoročni ugovor s velikim hollywoodskim studijem. Po njemu je 1984. nazvao i kompaniju Amblin Entertainment, a deset godina poslije s Jeffreyjem Katzenbergom i Davidom Geffenom osnovao je Dreamworks. "Više od 50 godina njegove su slike utjelovljivale američki film, pa možda i samu Ameriku. Bio je u središtu industrije koja, ako već ne umire, zasigurno se smanjuje. Vrsta originalnih filmova koji su Spielberga učinili Spielbergom danas gotovo da više i ne postoji", piše ovih dana The New York Times. Komercijalno je najuspješniji redatelj svih vremena te je izjednačen s Williamom Wylerom po broju filmova nominiranih za Oscara za najbolji film. "Spielbergova slava proizašla je iz sudara kapitalizma, smjelosti i kreativne vizije. Njegovi filmovi nastali su paralelno s dolaskom kabelske televizije i sve većim napretkom u osobnom računalstvu i kućnoj zabavi", navodi NYT.
– Kada se filmovi prikazuju u samo nekoliko kina da bi se kvalificirali za nagrade, a sve više milijuna nas gleda ih na svojim telefonima, to nije moja definicija filmskog iskustva. Treba nam publika koja će biti pokretač tog iskustva – ističe Spielberg čije je filmove seciralo na tisuće filmskih kritičara.
– Godinama sam kroz svoje priče obrađivao razvod svoje majke i oca – tvrdi on.
Imao je 15 godina kada se njegova obitelj raspala. Nastavio je živjeti s ocem Arnoldom, računalnim inženjerom, a njegove tri sestre ostale s majkom Leah, klasičnom pijanisticom te vlasnicom trgovine s košer delikatesama.
– Ne mogu dovoljno izraziti koliko je terapeutski i zdravo za mene raditi ovaj posao iznova i iznova. Toliko toga izbacujem u ovom procesu. Mogu iskrvariti dio tame umjesto da je pustim da tinja u meni – kazao je za NYT.
U filmu "Indiana Jones i posljednji križarski pohod", trećem dijelu franšize, uveo je i lik oca, stručnjaka za Sveti gral, u želji da se nakon godina otuđenja sin i otac koji ga je zanemarivao jer je bio radoholičar, ponovno povežu. E.T. pak dječaku Elliotu dođe kao zamjenski otac nakon što su mu se roditelji razveli. "Film veliča funkciju utočišta koje pruža djetinjstvo, ali istodobno uvažava i sve one poteškoće s kojima se dijete suočava", tumači Clarke i primjećuje da je i u ovom Spielbergovu filmu znanost predstavljena kao neprijateljska sila koja biva poražena zahvaljujući osnovnom osjećaju za odgovarajuće ponašanje i nagonu za zaštitom. – Djetinjstvo je veće od života... – rekao je Spielberg u jednom od intervjua.
Možda su zato i u mnogim njegovim filmovima djeca mudrija od odraslih.
U članku o redateljevoj opsesiji izvanzemaljcima The Atlantic podsjeća da stvorenja u filmu "Bliski susreti ..." kontaktiraju ljude pomoću glazbe i svjetlosnih signala, no Spielberg pokazuje tek fragmente, uglavnom njihove siluete, dok se E.T. pojavljuje u svoj svojoj… pa izvanzemaljskosti, ali ne otkriva se unutrašnjost svemirskog broda, a u "Ratu svjetova" izvanzemaljski osvajači uglavnom ostaju skriveni dok napadaju Zemlju. I u "Danu razotkrivanja" pomalo su sramežljivi. U cijelom filmu o njima se govori sa strahopoštovanjem i prikazani su kao zastrašujući i ranjivi u isto vrijeme, navodi The Atlantic i dodaje kako Spielbergova odluka da izvanzemaljce prikazuje tek u obliku nagovještaja i fragmenata nije uvijek bila svjesno osmišljena ni namjerna. U "Bliskim susretima..." nije bio zadovoljan specijalnim efektima, pa je odustao od nekih SF scena.
Pozicionira ih kao intelektualno superiorne ljudima, a katkad ih predstavlja i kao moralne kompase. Dok se Spielbergovi blockbusteri s dinosaurima i velikom bijelom psinom bave pitanjem kako ih kontrolirati, on u svojim pričama o izvanzemaljcima razmatra što čovječanstvo može od njih naučiti. Likovi se i psihički povezuju s inteligentnim "turistima", osjećaju kako razmišljaju. "U tim filmovima, izvanzemaljci su Spielbergovo sredstvo za ispitivanje granica ljudske inteligencije, a daleka zvijezda Sjevernjača omogućuje mu da jednostavne priče pretvori u misaone eksperimente. Ističući možda najveći neriješeni misterij s kojom se čovječanstvo suočava, Spielberg miješa žanrove – paranormalni horor, triler zavjere i obiteljsku dramu, kako god želi", navodi The Atlantic.
Izvanzemaljci se u popularnoj kulturi često prikazuju ili kao uznemirujuća opsesija teoretičara u šeširima od aluminijske folije, uvjerenih u vladina zataškavanja, ili kao humanoidna bića u letećim tanjurima, dok ih Spielberg, nasuprot tome, shvaća krajnje ozbiljno i na isti pristup potiče i svoju publiku. "Rat svjetova" možda najbolje pokazuje koliko mu čak i najstereotipniji izvanzemaljci služe kao metafore. H. G. Wells je invaziju Marsovaca zamislio kao prikriveni prikaz imperijalizma, a Spielberg ih povezuje s vlastitim strahovima i manjkavostima, u slučaju "Rata svjetova" s oklijevanjem glavnog junaka da bude otac, a na kraju odustaje od bijega pred Marsovcima i odlučuje se suočiti s njima izravno, riskirajući svoj život za obitelj s kojom se zbližio. Tako Spielbergove priče o izvanzemaljcima obično funkcioniraju, mnogi njegovi likovi zbog izvanzemaljaca otkrivaju emocije koje su potiskivali.
U filmu "Dan razotkrivanja" međuplanetarni posjetitelji nalik su na učitelje koji potiču Zemljane da razmisle o tome koliko se lako empatija, sjećanje i vjera, ta načela ljudskog iskustva, mogu potisnuti u drugi plan suočeni s hudom stvarnošću poput svjetskih ratova. Film nije zamišljen kao odraz naše sadašnjosti, ide dalje The Atlantic, i tvrdi da je on destilacija Spielbergove višedesetljetne teze o izvanzemaljcima. Čini se da redatelju nije bitno postoje li takva stvorenja, a sama ideja o njima, sugeriraju njegovi filmovi, može podsjetiti ljude da teže nečemu višem od pukog življenja – da im umovi budu bistriji i da njihova mašta buja. Kao kad su bili djeca, dodali bismo.
Otvori KEKS Pay
