Već dvije tisuće godina Isus iz Nazareta središnja je figura povijesti i osoba o kojoj se najviše raspravlja. No, dok je njegovo postojanje danas predmet širokog povijesnog konsenzusa, djela koja mu se pripisuju - čuda koja prkose zakonima prirode - i dalje su izvor fascinacije, vjere i skepticizma.
Upravo u tu srž misterija zaranja dokumentarna serija "Biblijski misteriji", čija se druga epizoda, "Isusova čuda", prikazuje danas na HRT3. Serijal obećava pristup koji ne odbacuje vjeru, ali inzistira na provjerljivim činjenicama, vodeći gledatelje na putovanje kroz simbolična mjesta poput Kane Galilejske, obala Tiberijadskog jezera i surove Judejske pustinje kako bi istražio što se zaista moglo dogoditi.
Fokus epizode je na nekim od najspektakularnijih događaja iz Novog zavjeta. Istraga započinje u Kani, mjestu Isusovog prvog zabilježenog čuda gdje je, prema Evanđelju po Ivanu, pretvorio vodu u vino na svadbenoj svečanosti. Zatim se seli na obale Galilejskog mora, gdje je navodno nahranio tisuće ljudi umnažanjem nekoliko kruhova i riba, činom koji je zacementirao njegov status u očima sljedbenika. Autori serije također istražuju pozadinu priče o preživljavanju četrdeset dana i noći posta u ekstremnim uvjetima jedne od najnegostoljubivijih pustinja na svijetu. Koristeći se najnovijim arheološkim otkrićima i znanstvenim analizama, dokumentarac postavlja ključno pitanje: mogu li se ovi nezamislivi čini objasniti, ili barem bolje razumjeti, kroz prizmu moderne znanosti?
Da bi se Isusova čuda shvatila u potpunosti, ključno ih je smjestiti u njihov povijesni i kulturni kontekst. U prvom stoljeću, svijet Mediterana bio je prožet vjerovanjima u čudesa. Događaji koji su se smatrali nadnaravnima nisu bili isključivo vezani uz Isusa. Grčko-rimski svijet štovao je bogove poput Asklepija, boga liječništva, za kojeg se vjerovalo da iscjeljuje bolesne, dok su i u židovskoj tradiciji postojale priče o prorocima poput Ilije i Elizeja koji su činili čudesna djela, uključujući i uskrsnuća mrtvih. Čuda su se smatrala znakovima božanske moći i potvrdom autoriteta osobe koja ih je činila. Stoga, kada evanđelja opisuju Isusova djela, ona to čine jezikom i logikom razumljivom tadašnjim ljudima, predstavljajući ga kao osobu čija moć nadilazi onu običnih smrtnika, pa čak i slavnih filozofa i proroka njegova vremena.
Moderni znanstvenici danas nude intrigantne, iako ponekad kontroverzne, teorije o nekim od tih događaja. Primjerice, čudo poznato kao "čudesni ulov ribe" na Galilejskom moru, gdje apostoli nakon Isusovog poticaja bacaju mreže i izvlače ogroman ulov, moglo bi imati i prirodno objašnjenje. Istraživači s Kineretskog limnološkog laboratorija otkrili su specifičan fenomen u jezeru: slojevi vode siromašne kisikom mogu se zbog vjetra i valova podići s dna, zarobljavajući i usmrćujući velike količine ribe. Takvi "događaji pomora ribe" stvaraju iluziju iznenadnog obilja na određenim lokacijama, a ribe bi bilo iznimno lako pokupiti mrežama. Iako takva objašnjenja ne isključuju božansku intervenciju, pokazuju kako serijal "Biblijski misteriji" nastoji istražiti sve dostupne mogućnosti kako bi se približio stvarnim događajima.
Posebnu kategoriju čine brojna iscjeljenja. Evanđelja su prepuna priča o tome kako Isus liječi slijepe, gubavce, uzete i druge bolesnike, ponekad samo riječju, a ponekad koristeći blato ili slinu. Većina povjesničara i biblijskih stručnjaka, uključujući i one iz skeptičnijih krugova poput Jesus Seminara, slaže se da je povijesni Isus vjerojatno bio poznat kao iscjelitelj i egzorcist. Rasprava se vodi oko prirode tih iscjeljenja. Dok ih tradicionalna kršćanska interpretacija vidi kao dokaz Isusove božanske naravi, neki znanstvenici sugeriraju da se moglo raditi o liječenju psihosomatskih bolesti, gdje snaga sugestije i vjera pacijenta igraju ključnu ulogu, slično placebo efektu. Ova napetost između vjere u nadnaravno i racionalnog objašnjenja u središtu je potrage za čovjekom koji je, kako god tumačili njegova djela, neosporno promijenio tijek povijesti.
Otvori KEKS Pay
