Kada filmske stručnjake pitate da izdvoje krunsko djelo iz 75 godina duge karijere Charlieja Chaplina, bez dvojbe dobivate jedinstven odgovor – to su "Svjetla velegrada" koja su svjetsku premijeru imala na današnji dan 1931. Kao i za većinu svojih filmova, Chaplin potpisuje cijeli proizvod, od ideje i scenarija do produkcije, snimanja i glume, a posebno hrabro je što je "Svjetla velegrada" snimio kao nijemi film u trenutku kada američka kinematografija već tri godine publiku baca u trans novim čudom – zvučnim filmom.
Priča prati avanture Skitnice (Chaplin) koji se zaljubljuje u slijepu djevojku (Virginia Cherrill) i razvija burno prijateljstvo s alkoholičarem milijarderom (Harry Myers). Odmah po izlasku postao je hit, uz pozitivne ocjene kritike i zaradu na blagajnama od tada visokih pet milijuna dolara,a do danas mu se odaju hvalospjevi. Naime, američka Kongresna biblioteka je 1992. taj film odabrala za očuvanje u Nacionalnom filmskom registru kao "kulturno, povijesno i estetski značajno dobro". Američki filmski institut je 2007. rangirao "Svjetla velegrada" kao 11. najveći američki film svih vremena, a finalna scena smatra se "najboljom glumom ikada zabilježenom na celuloidu". U konačnici, Chaplin je sa "Svjetlima velegrada" učinio ono što je izgledalo nemoguće – proizveo je i kritički i komercijalno uspješan nijemi film nakon propasti nijemog žanra i dokazao da mu za stvaranje savršenog filma nije potreban govor.
Rugao se svemu, pa i samoj smrti, a nakon što je umro nestao je iz groba
"Svjetlima velegrada" Chaplin je postigao nemoguće i u eri zvučnog filma dokazao da mu za uspjeh ne trebaju riječi
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.