Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Počinje dvodnevnim otvaranjem, a izlaže 66 umjetnika na 14 lokacija u šest gradova

Počinje 9. listopada, a naslovljeno je "Ravno u Sunce" pod kojim utjelovljuje imanentnu težnju za boljim svijetom i životom u skladu s istoimenom pjesmom Velvet Undergrounda
01. listopada 2020. u 11:17 0 komentara 134 prikaza

Treće Bijenale industrijske umjetnosti Ride Into the Sun – Ravno u Sunce, manifestacija suvremenih umjetničkih praksi koju je osnovao umjetnički kolektiv Labin Art Express XXI, održat će se od 10. listopada do 21. studenog ove godine te će na dvodnevnom otvorenju (09&10/10/2020) predstaviti radove 66 domaćih i međunarodnih umjetnik/ca i umjetničkih kolektiva koje su kurirali Branka Benčić – nezavisna kustosica i umjetnička voditeljica APOTEKE – Prostora za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, Gerald Matt – direktor Umjetničkog instituta u Beču i bivši direktor Kunsthalle Beč te Christian Oxenius – nezavisni kustos i voditelj istraživanja u Međunarodnom udruženju bijenala (IBA – International Biennial).

splitska riznica Svečano otvorena riznica u katedrali sv. Dujma otkrila blago hrvatskih vladara

Ovogodišnje izdanje tematski je podnaslovljeno Ride Into the Sun – Ravno u Sunce. Naslov je preuzet od istoimene pjesme legendarnih njujorških glazbenika Velvet Underground, te po riječima kustosa “utjelovljuje imanentnu težnju za boljim svijetom i životom koja se može završiti ugodnim snom o suncem obasjanoj Arkadiji, miroljubivom i prosperitetnom društvu idiličnog života ili noćnom morom paklenog svijeta prepunog ljudskih i prirodnih katastrofa. U ovom trenutku velike društvene regresije koja obilježava europski i širi internacionalni kontekst, 3. Bijenale industrijske umjetnosti otvara pozicije promišljanja novih horizonata koji će nadrasti atmosferu fragmentacije i osjećaj gubitka nade.”

Izložbeno će manifestacija zauzeti tri geografski odvojene, ali tematski međusobno povezane cjeline: Labin s DKC Lamparnom i susjednom, rudarskom Rašom funkcionirat će kao polazišna točka i svojevrsno središte Bijenala iz kojeg se razvija u druge gradove – Opatiju, Pulu, Rijeku i Vodnjan. Zbog velikog broja izložbenih lokacija, njih čak 14 u 6 gradova, otvorenje 3. Bijenala industrijske umjetnosti trajat će 2 dana, 9. i 10. listopada.

Izložbe u Labinu (DKC Lamparna, Gradska knjižnica, Narodni muzej Labin, Teatrino) i Raši (crkva sv. Barbare, bivša rudarska menza i bivša tvornica 25. Maj) bavit će se mogućnostima materijalizacije utopije Podzemnog grada kao prostora potencijala u doba snažnog utjecaja deindustrijalizacije. Izložbe u Puli (Augustov hram, Galerija Amfiteatar, Povijesni i pomorski muzej Istre), bavit će se odnosom politike i estetike, antičkim naslijeđem grada i turizmom, položajem filmske industrije kao aparatusa moći, kao i deindustrijalizacijom u vidu propale brodograđevne industrije. Izložba u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer u Opatiji bavit će se raznim aspektima odnosa turističke industrije i suvremene kulture, a uključivat će i projekcije arhivskih filmova o počecima i razvoju hrvatskog turizma. Jednodnevnim izložbeno-glazbenim programom u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, 10. listopada 2020., želi se upozoriti na još uvijek neriješeno pitanje pristupačnosti kako tom tako i većini drugih muzejskih prostora osobama s invaliditeom i smanjene pokretljivosti. Dvije izložbe Bijenala biti će postavljene i u riječkom tunelu te u Prostoru za suvremenu umjetnost Apoteka, Vodnjan.

Značajan broj umjetničkih radova produciran je posebno za 3. Bijenale industrijske umjetnosti tijekom umjetničkih rezidencija autor/ica 2019 i 2020. godine, a svi će radovi zajedno činiti kompleksnu konstelaciju koja se bavi propitivanjem odnosa između umjetnosti i društva, s naglaskom na povijesnoj, kulturnoj, društvenoj i političkoj specifičnosti gradova u kojima će se odvijati. U Labinskoj DKC Lamparni su tako svoje nove radove razvijali umjetnici: Hana Miletić, Theo Prodromidis, Tina Gverović, Ben Cain, Claudia Larcher, Paul Albert Leitner, Ana Kuzmanić, Nikolas Ventourakis, Dragana Sapanjoš i Stefania Strouza.

Animafest Hrvati su opasna prijetnja gostima u konkurenciji Velikog natjecanja

Ben Cain, britanski umjetnik koji živi i radi u Londonu i Zagrebu, predstavlja se site-specific skulpturom The New World of Work (feet, body, extra limbs) koja tematiziraa sjecište rada i slobodnog vremena, unovčavanje i estetiziranje postindustrijskog okruženja i potencijal postindustrijskih prostora da pronađu načine postojanja koji će pružati otpor i biti kritični prema suvremenim modelima rada. Hana Miletić, zagrebačka umjetnica koja živi u Bruxellesu, u svom se radu bavi pitanjima reprezentacije i društvene reprodukcije povezujući medije fotografije i tkanja.

Za 3. BIU producirala je rad većeg formata u tehnici tekstila Materials (Arena, Pula) koji se temelji na fotografiji trenutnog popravka prozora bivše zgrade Modne trikotaže Arena u Puli koji je Miletić dokumentirala tijekom posjeta bivšoj tvornici u ljeto 2019. godine. Istu tehniku i format koristila je umjetnica Tina Gverović, čiji je rad 2017. izlagan u hrvatskom paviljonu na 57. venecijanskom Bijenalu, u svom novom radu Studije za bolje novosti – u pokretu za koji ističe kako se ne radi o studijama o činjenicama i aktualnostima već o odnosima među materijalima, među ljudima i njihovim okruženjima, i o konstrukciji naše percepcije tih odnosa. Austrijski fotograf Paul Albert Leitner u svom se fotografskom radu I see Always Strange Things as a Stranger u potpunosti produciranom u Istri, bavi utjecajem turizma na svakodnevni život ljudi i promjene njihovog životnog stila, kao i njegove društvene i političke posljedice, što je tema kojom se u svom radu bavi i austrijska umjetnica Claudia Larcher.

Grčki umjetnik Theo Prodromidis predstavit će se video radom Children of the Sun u kojem postavlja dijalektički prostor između povijesne i suvremene paradigme radničkih borbi i urgentnosti zelenog aktivizma kroz pitanje: "Mogu li radnik i aktivist zauzeti isto tijelo?". Svoje je istraživanje temeljio na labinskom štrajku rudara u ožujku i travnju 1921. godine, koji je ubrzo prerastao u, smatra se, prvu antifašističku pobunu na svijetu te je povijesno povezao s borbama suvremenih društvenih pokreta protiv eksploatacije okoliša u područjima poput Epira i Skouriesa u Grčkoj i Canakkaleau Turskoj.

Filmski redatelj Elvis Lenić, u svom video radu Brod bavi se sudbinom teške industrije u tranzicijskim uvjetima kroz temu propalog pulskog brodogradilišta Uljanik koji je poslužio kao postapokaliptični filmski set. Uljanikom se bavi i umjetnica Marina Orlić u tekstilnim kolažima Untitled/Uljanik koji nastaju od odbačenih dijelova odjeće, krojačkih ostataka i drugih tekstilnih fragmenata, a nadahnuti su narodnom tradicijom, srednjovjekovnim tapiserijama, indijskim i japanskim tehnikama veza, kao i minulim ili postojećim vantekstilnim estetikama poput minojskih freski, rimskih mozaika i kuhinjskih zidnjaka iz 19. stoljeća. Albanski umjetnik Helidon Gjergji u svom participativnom radu My Letter to the Mayor surađuje s Pulskom zajednicom slabovidnih te putem pisama koje će članovi uputiti gradonačelniku Pule o svojim potrebama, zabrinutostima i osobnim iskustvima želi javnoj sferi prikazati njihove političke vizije, učiniti da se njihov glas čuje te im dati priliku da se stupi u dijalog sa širom javnošću.

Veselko Tenžera U Jugoslaviji tretirali su ga kao ustašu, urednici zaobilazili, a čitatelji obožavali

U opatijskom umjetničkom paviljonu Juraj Šporer postavit će se monumentalna instalacija austrijskog umjetnika Marka Lulića Hard and Soft No. 1, ujedno i rekonstrukcija bazena hotelskog kompleksa Haludovo na otoku Krku iz 1970-ih. Izgradio ga je arhitekt Boris Magaš, a s 45 milijuna američkih dolara financijski ga je podržao Bob Guccioni, američki fotograf i osnivač časopisa Penthouse. Primjer je stranih i kapitalističkih ulaganja u komunističku Jugoslaviju tijekom doba hladnog rata. Instalacija diskretno služi kao pozornica za film Dejana Karaklajića i Jovana Aćina Ne prodajemo Hollywood (1973) koji dokumentira večer otvorenja hotela Haludovo.

Predstavit će se i cijenjeni suvremeni umjetnici i umjetnice: Agnieszka Polska sa zvučnom instalacijom The Happiest Thought, Erwin Wrum s apstraktnim skulpturama Untitled, Alban Muja s instalacijom Hotel, Jasmina Cibic s video radom State of Illusion, Lina Lapelytė, Vaiva Grainytė, Rugilė Barzdžiukaitė predstavit će se s diskurzivnim izvedbenim razgovorom o njihovom radu Sun & Sea (Marina), dobitniku Zlatnog lava s prošlogodišnjeg venecijanskog bijenala. Značajan broj filmskih projekcija predvode epski eksperimentalni film Matthewa Barneya River of Fundament, uprizorenje netradicionalne opere izvedene u nekoliko činova diljem američkih krajolika inspirirano romanom Normana Mailera Drevne večeri te opservacijski dokumentarni film Zemlja Nikolausa Geyrhaltera u kojem promatra ljude u rudnicima, kamenolomima, velikim gradilištima u stalnoj borbi za prisvajanje planeta.

VELIKA TUGA
Preminuo Damir iz ŽNV: Bio je samohrani otac koji je prije 14 godina postao udovac
Konzum
NOVO NORMALNO
Mijenjanje navika? Kako je nemoguće postalo moguće
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.