Naslovnica Kultura Knjige

Pavličić, Paljetak i Aralica – Pobjednici 49. natječaja za kratku priču

Glavni urednik Večernjeg lista Goran Ogurlić rekao je da se dnevne novine i kratka priča vole, te da se nada da će ovaj natječaj trajati još pedeset godina
29. svibnja 2014. u 16:39 1 komentara 1586 prikaza
kratka priča
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/20

Četrdeset deveti natječaj Večernjeg lista za kratku priču Ranko Marinković obilježili su akademici. Kako je to na svečanoj dodjeli u hotelu Esplanade glasno primijetio i negdašnji urednik Večernjakove kulturne rubrike Milan Ivkošić, predsjednik žirija je akademik, a i trojica dobitnika nagrada su redom akademici.

I akademici pišu priče

I doista. Predsjednik žirija bio je akademik Milivoj Solar, dobitnik prve nagrade akademik je Pavao Pavličić, druge akademik Luko Paljetak, a treće akademik Ivan Aralica. Među kandidatima za nagrade bio je još jedan akademik, i to prozaik najvišeg kalibra Slobodan Novak. Pavličić je nagrađen za priču “Ugovor s Viragom”, Paljetak za “Noge gospođe Agneze”, a Aralica za “Salo”. Prva nagrada dobitniku donosi 20.000 kuna, druga 8000, a treća 5000 kuna. Solar je Pavličićevu priču nazvao antologijskom, jer ima sve elemente koje kratka priča mora imati, a to je izvrsna ekspozicija, gotovo pa kriminalistički zaplet, napeti rasplet i dvostruku poantu o naivnosti obrazovanih ljudi, ali i o maloj zlobi koja se može pretvoriti u veliku tragediju. I Paljetka je Solar nazvao majstorom kratke priče koji je izvrstan i promatrač i pripovjedač, dok je za Aralicu rekao da je dokazao da se i od parabole može napraviti kratka priča.

Ako je sve umjetnost, onda ništa nije umjetnost, tvrdi Solar

– Kratka priča je zahtjevan žanr. Nije lako napisati dobru kratku priču, kao što nije lako napisati lirsku pjesmu. Treba napisati puno stihova, a rijetko koji uspije. Tako se i kratka priča mora dogoditi. Žiriju je uvijek teško. No, pitanje izbora je ključno pitanje. Ako je sve vrijednost i ako je sve umjetnost, onda ništa nije umjetnost – poučio je prisutne akademik Solar. Uz njega, ove su godine u žiriju bili i Helena Sablić Tomić, Julijana Matanović i Bojana Radović, te “vječni” selektor i osnivač natječaja Tomislav Sabljak, koji se u godini jubileja prisjetio početaka natječaja.– Početkom šezdesetih godina, mi mladi literati inicirali smo objavljivanje kratkih priča u novinama. No, tada nije bilo domaćih kratkih priča, pa smo objavljivali strane, i to u prijevodu Cvitana, Šoljana, Slamniga, Donata...Bili su to autori kao što su to Solženjicin i Hamsun, ali i klasici poput Čapeka i Čehova.

kratka priča | Autor : Davor Višnjić/PIXSELL Foto: Davor Višnjić/PIXSELL Na dodjeli nagrada su govorili: Glavni urednik Večernjeg lista Goran Ogurlić, akademik Milivoj Solar, predsjednik žirija za 49. natječaj, Tomislav Sabljak i direktor sadržaja Večernjeg lista Dražen Klarić.

Da nije bilo Večernjeg lista, svoje kratke priče ne bi napisali Vjekoslav Kaleb, Mirko Božić, Živko Jeličić... No, središnja ličnost natječaja ipak je Ranko Marinković, po kojem je natječaj i dobio ime, a koji je bio dugogodišnji predsjednik žirija. Hvala Večernjem listu što nije ugasio tu tradiciju, iako znamo da su otpori prema tradiciji uvijek veliki – rekao je Sabljak koji priprema knjigu o pedeset godina Večernjakove priče kojoj je naslov “50 godina, 50 priča” dao direktor sadržaja Večernjeg lista Dražen Klarić.

I države traju manje

– I mnoge države na ovim prostorima traju manje od pola stoljeća.

Stoga ne čudi da je Večernji list ovu godinu nazvao godinom kratke priče. Zahvalni smo što su se pokroviteljstva nad jubilejem prihvatili HAZU i Ministarstvo kulture – istaknuo je Klarić. Glavni urednik Večernjeg lista Goran Ogurlić rekao je da se dnevne novine i kratka priča vole, te da se nada da će ovaj natječaj trajati još pedeset godina. A u publici je bila i negdašnja urednica kulture Večernjeg lista Branka Primorac koja se uz Ogurlića izborila za povratak kratke priče u tiskani dio Večernjeg lista.

>>Ovdje pročitajte sve kratke priče

Pavao Pavličić: Nagrađenu priču napisao sam na Sabljakov poticaj

Iako već neko vrijeme ne piše kratke priče, jedan od najplodnijih i najčitanijih hrvatskih pisaca, akademik Pavao Pavličić na poticaj selektora Tomislava Sabljaka poslao je priču “Ugovor s Viragom” na 49. natječaj za kratku priču Večernjeg lista. I po drugi put osvojio prvu nagradu. Prvi put bio je laureat 2003. godine kada je nagrađen za priču “Što da se radi s Krležom”.Dobio je nekoć i drugu nagradu, ali se točno ne sjeća koje je to godine bilo. No, počeci Pavličićeva literarnog rada vezani su baš uz kratku priču, pa je i prva njegova knjiga, “Lađa od vode” posvećena toj književnoj formi.

Luko Paljetak: Danas je sve postalo priča

Impozantan je broj onih koji se javljaju na ovaj natječaj, što svjedoči da je to vrlo ozbiljan natječaj, jer ga ljudi takvim smatraju. S druge strane, ljudi misle da mogu i znaju napisati kratku priču, što je također dobro, jer žele pričati priču. Danas je, na žalost, sve postalo priča, svi novinari kažu, imamo priču. Ali priče zapravo nigdje nema, jer se reportaža pretvorila u priču. A kratka priča ne smije biti reportaža. Reportaža može biti priča, ali kratka priča ne smije biti reportaža. Kratka priča mora imati sve osobine zgusnutog romanesknog teksta. Dakle ono iz čega bi jedanput mogao nastati roman – rekao je dobitnik druge nagrade, svestrani akademik Luko Paljetak koji je jedan od najnagrađivanijih natjecatelja Večernjakova natječaja. Tako je prozaik, ali i pjesnik i prevoditelj te zaljubljenik u lutkarstvo do sada dva puta bio laureat, a bio je i među drugonagrađenima.

Ivan Aralica: Hvala Večernjakovoj podršci

Radilo se o kratkoj priči ili o većem tekstu, čovjek se uvijek raduje kada se njegov rad vrednuje optimalno. Ja u ovim godinama ne mogu reći da će me to ohrabriti za buduće poduhvate, ali mogu reći da s osamdeset i četiri godine mogu zahvaliti i Bogu i onima koji vide da još uvijek mogu pisati. Hrvatska kratka priča je očuvana do današnjih dana samo zahvaljujući Večernjakovoj podršci. Zbog naravi kratke priče, od tih se priča teško može sastaviti knjiga, takve se knjige i slabo čitaju, pa bi kratka priča propala. Stoga je velika vrijednost ovoga natječaja što tu priču održava. Šteta je da je i jedan drugi prozni rod, a to je novela, gotovo izumro. Nestali su časopisi, i to onakvi kao što su to bili stari časopisi, koji su donosili novele. Možda bi novine mogle oživjeti i taj rod, ako se već u novinama objavljuju i detektivski romani –izjavio je akademik Ivan Aralica, dobitnik treće nagrade.