U petak 7. svibnja 1943. pojavio se na prodajnim mjestima širom ondašnje Nezavisne Države Hrvatske (NDH) tjednik Zabavnik i posvuda privukao pozornost svojim zaglavljem, ispisanim velikim crvenim slovima na žutoj podlozi, kao i stripom u koloru preko cijele naslovne stranice.
Na naslovnoj stranici našao se strip Waltera i Norberta Neugebauera "Patuljak Nosko", zasnovan na klasičnoj priči Wilhelma Hauffa. Sadržaj srodan besmrtnim bajkama o Trnoružici, Pepeljuzi i Čudotvornom grahu, crtačev brat Nobika uspješno je nadogradio popratnim tekstom i dijalozima u rimovanom stihu (što je kao specijalitet razvio još u predratnom razdoblju). Crtanju Patuljka Noska Walter je pristupio kao svom dotad najambicioznijem zadatku pa je već s prvim nastavcima najavljeno djelo izvanredne topline i likovnog šarma.
Glavni lik u priči je dječak kojeg otima stara vještica i pretvara u ružnog patuljka. Pobjegavši od nje, dječak se pokušava vratiti svom domu. Nažalost, roditelji ga nisu prepoznali ovako promijenjena izgleda. Sudbina ga dovodi do dvora u kojem je morao pomagati u kuhinji. Uspijeva spasiti djevojku Mimi, koju je također začarala stara vještica i pretvorila u gusku. Njihovo prijateljstvo na koncu im pomaže da prebrode sve prepreke i oslobode se začaranosti.
Maštovita priča s fantastičnim motivima koje je scenarist protkao privlačnim tekstom u stihovima prenesene su u strip visokog grafičkog dometa. Sličice koje je Walter Neugebauer raspoređivao u nizove s osjećajem za ritam pripovijedanja bile su u svim svojim sastavnicama ujednačene kvalitete.
U skladno komponiranim kadrovima podjednako su pažljivo razrađena zbivanja u prednjem prostoru, kao i zanimljive, katkad sitne pojedinosti u pozadini. Živopisne figure glavnih junaka i ostalih likova iz prvog plana priče, odreda jasno karakteriziranih, pratile su raznolike fizionomije epizodista, pa i usputnih "statista". Dopadljivo stiliziran ambijent, detalji povijesne arhitekture, kostimografija, karakteristični motivi krajobraza – sve to, uz virtuoznu primjenu boje, pridonijelo je stvaranju jedinstvenog ugođaja koji je obilježio strip. Patuljak Nosko odmah je osvojio čitatelje svih naraštaja. Postat će jedno od najuspješnijih djela u povijesti hrvatskog stripa. Mnogi poznavatelji stripa mišljenja su da je posebice u ratnim godinama i početkom pedesetih prošloga stoljeća Walter Neugebauer bio likovno jednak ili bolji i od najvažnijih predstavnika Disneyeva tima crtača.
Zasluge za uspjeh stripa dobrim dijelom pripadaju scenaristu Norbertu Neugebaueru, nešto zbog nizanja smiješnih situacija, a ponajviše zbog popratnog teksta u rimovanom stihu koji teče ritmički glatko, iznesen lakim i lepršavim izričajem, s dijalozima koji nasmijavaju. Lako pamtljivi Nobikini stihovi naprosto su ulazili u uho pa je mladež radi uveseljavanja naveliko citirala neke njegove verbalne štosove. Ni odrasli nisu bili ravnodušni prema sudbini Noska i njegove guske Mimi (zapravo, začarane kneginjice).
Zabavnik je bio jedinstven već time što su ga njegovi tvorci, poneseni mladenačkim entuzijazmom, uspjeli pokrenuti u jednom izuzetno teškom vremenu, u doba Drugoga svjetskog rata, vremenu neimaštine i opće nesigurnosti, nesklonom takvim pothvatima. Vlasti ondašnje NDH dugo su odbijale i samu pomisao na izdavanje zabavnog tjednika, tvrdeći da je strip, sam po sebi, namijenjen trovanju mladeži i da ne odgovara duhu "novog poretka". Kad je nakon mnogih peripetija projekt ipak odobren, vlast se u međuvremenu odrekla negativnog stava prema stripu i projekt Zabavnika povjerila izdavaču s uhodanom organizacijom i sigurnom materijalnom osnovom. Umjesto tiskare ograničenih tehničkih mogućnosti, štampanje je preuzeo zavod s najmodernijom novinskom rotacijom u državi, s mogućnošću tiska u punoj boji, što je već u startu pružilo izglede za tiražni uspjeh.
Pojavivši se u ratnom vremenu, kad su listovi sa stripom postojali u malom broju zaraćenih i neutralnih zemalja, Zabavnik je gotovo u cijelosti bio izvorni proizvod, usmjerivši se na radove domaćih autora stripova, novinara i pisaca zabavne lektire. Time je uspješno nastavio tradiciju domaćeg stvaralaštva koje se u predratnom razdoblju razvijalo na stranicama Oka, Mickey stripa, Mickey strip – Oka, Veselog vandrokaša.
Za razliku od spomenutih tjednika koji su izlazili u manjem (časopisnom) formatu, Zabavnik se okrenuo formatu novina: kreator izdanja Walter Neugebauer odlučio se za model koji su tridesetih godina s uspjehom primijenili mnogi zabavni tjednici u Europi (pored ostalih Le Journal de Mickey, Robinson, L'Avventuroso, Audace, Politikin zabavnik, Corriere dei Piccoli).
Formom i sadržajem Zabavnik je stvoren po mjeri svog vremena pa je većinu stripova objavljivao u nastavcima, što je tada bio (i bit će još zadugo) u svijetu uobičajen način objavljivanja.
Predvodnik pothvata Walter Neugebauer, koji je kao likovnjak težio stalnom usavršavanju, u međuvremenu je, radeći za brojna izdanja, dostigao punu autorsku zrelost i definitivno oformio vlastiti izraz, podjednako u stiliziranom i realističnom crtežu, čemu treba pridodati stečeno praktično iskustvo u grafičkom oblikovanju tiskovina. I to se odrazilo na likovnim sadržajima i izgledu novog Zabavnika!
Zasluga je Waltera Neugebauera što je Zabavnik sve vrijeme izlaženja zadržao svjež grafički izgled. Vodio je brigu o uravnoteženom učinku crno-bijelih i koloriranih stranica, brinuo se, koliko je bilo u njegovoj moći, za poklapanje "pasera" i čistoću otisaka, uz to je svako malo unosio u list sitne grafičke i likovne inovacije. Jednom je to bila sjenka dodana slovima u zaglavlju lista, drugi put karikaturalna vinjeta uz neki članak, crtani naslov novog stripa ili tekstnog serijala, ilustracija hrabro "raspaljena" preko nekoliko stupaca itd. Osobito je vodio računa da se ilustracija zadrži na zadovoljavajućoj razini kvalitete.
Činjenicom da je u Zabavniku bilo mjesta za ograničen broj stripova, nametnut je zahtjevniji kriterij njihova odabira: tražili su se naslovi koji će žanrovski, temom, a osobito sadržajnom i likovnom kvalitetom privlačiti i zadržati čitatelje.
Tijekom 1943. i 1944. naslovnicu Zabavnika ispunili su stripovi naročite privlačnosti, zasnovani na klasičnim pričama za djecu. "Patuljka Noska" slijedili su "Gladni kralj" i "Mali Muk", kojima su Walter i Norbert Neugebauer ponovo poveli čitatelje u slikovit starinski svijet gdje se bajke prepliću s komičnim epizodama života u srednjovjekovnim gradićima, na velikaškim i kraljevskim dvorovima, sve do egzotičnog Istoka.
U zabrinjavajućem ratnom vremenu, vremenu neimaštine i općeg osjećaja nesigurnosti, Zabavnik je mnogima (naročito djeci) donosio ugodu, sadržaj u kojemu se istinski uživalo. U 103 broja Zabavnik je objavio zadivljujuću količinu stripa koji sadržajnim i likovnim vrijednostima nije zaostajao za dotadašnjim svjetskim prosjekom. Svojim sadržajem djelovao je pozitivno u nacionalnom duhu, ali uspješno se othrvao napastima ideologije.
Najzad, malo je koji primjerak lista bačen nakon čitanja. Zabavnik je poticao ljubitelje stripa na skupljanje, pa i eventualno uvezivanje. Stoga sačuvani kompleti i danas svjedoče o uspješnom izdavačkom pothvatu!
Kod nas, Patuljak Nosko objavljen je ponovo u listu Pionir 1952. godine, iste godine je objavljen i kao kompletan strip u velikoj svesci novinskog formata. Sljedeći put Patuljak Nosko objavljen je u posebnom izvanrednom broju "SPUNK novosti" novosadskog izdavača Marketprint 1985. godine u posebnom izdanju "Zlatno doba jugoslavenskog stripa". U samostalnoj Hrvatskoj strip je započet u Vjesnikovu "Plavom zabavniku" (1992.) i nakon nekoliko nastavaka ostao je nedovršen, jer je list sa šestim brojem prestao izlaziti. Posljednji put objavljen je 2019. u "Strip reviji Večernjeg lista", ovaj put bez stihova, ali s prilagođenim standardnim tekstom, jer u komercijalnoj reviji nije se htjelo objaviti povijesni reprint stripa, već je prilagođen ukusu novih naraštaja koji su stihove doživljavali arhaičnim i nečitljivim.
Što su danas za nas sjajni Neugebauerovi stripovi iz ranog razdoblja povijesti stripa? Za djedove i očeve sentimentalne grafičke uspomene obogaćene stihovima koje i danas mogu doslovno recitirati, za sinove i unuke današnjeg naraštaja, nepoznata (često prešućivana) mitska baština nacionalnog stripa, za povjesničare umjetnosti i teoretičare stripa "terra incognita".
Walter Neugebauer jedan je od najznačajnijih hrvatskih crtača stripova i jedan od začetnika hrvatske animacije. Sa svojim bratom Norbertom činio je jedinstven tandem čiji zajednički opus ide uz bok vrhunskim ostvarenjima karikaturalnog stripa. Njegovi su stripovi među ponajboljima i najpopularnijima u baštini hrvatske kulture, ali i šire. Njegov doprinos u pionirskom dobu stripa nije dovoljno vrednovan u vrijeme Jugoslavije, djelomično jer je za vrijeme NDH uređivao Zabavnik, a osim toga, već pedesetih otišao je iz Zagreba u Njemačku. Ipak, u Vinkovcima je 1986. na festivalu stripa dobio nagradu za životno djelo. U samostalnoj Hrvatskoj Walter i Norbert još nisu dobili prave zagovornike za svoju ulogu u povijesti nacionalnog stripa.
Današnjim zaljubljenicima u strip preostaje samo posegnuti u Neugebauerovo nasljeđe, tu "zaboravljenu baštinu" koja je u današnjim publikacijama izdominirana glasićima Disneyjevih antropomorfnih životinjica, akcijskim pokličima DC-jevih i Marvelovih superjunaka i Bonellijevim nizom stereotipnih pustolova svih vrsta u svim žanrovima.
Otvori KEKS Pay
