Samo dva mjeseca prije otvorenja 61. Venecijanskog bijenala, političke napetosti dosegnule su točku vrenja. Gotovo dvjesto umjetnika i kustosa koji izravno sudjeluju na manifestaciji, uključujući predstavnike više od 30 nacionalnih paviljona, potpisalo je otvoreno pismo aktivističke skupine Art Not Genocide Alliance (ANGA).
U pismu, dostavljenom upravi Bijenala, stoji kako "suučesništvo Venecijanskog bijenala u pokušaju uništenja palestinskog života mora prestati" te se dodaje kako se "ni od jednog umjetnika ili kulturnog djelatnika ne bi smjelo tražiti da dijeli platformu s ovom genocidnom državom". Pozivajući se na podatke prema kojima je od listopada 2023. ubijeno više od 72.000 Palestinaca, potpisnici tvrde da svako službeno predstavljanje Izraela na međunarodnoj sceni služi kao legitimizacija državne politike.
Među potpisnicima našla su se neka od velikih imena suvremene umjetnosti, kao što su Alfredo Jaar, Yto Barrada i Carolina Caycedo. "Potpisivanje ovog pisma je minimum koji mogu učiniti suočena s genocidom i ekocidom. Uvučeni smo u poziciju suučesništva", izjavila je Caycedo za Hyperallergic, dodajući da je umjetnost za nju oblik otpora i solidarnosti. Skupina ANGA, koja je sličnu inicijativu pokrenula i 2024. godine, kada je peticiju potpisalo više od 24.000 ljudi, sada je pojačala pritisak. Tada je izraelska umjetnica Ruth Patir sama donijela odluku da paviljon ostane zatvoren za javnost dok se ne postigne dogovor o prekidu vatre i oslobađanju talaca. Ove godine, međutim, Izrael predstavlja kipar Belu-Simion Fainaru, koji se javno usprotivio bojkotu, poručivši kako je umjetnost prostor za dijalog, a ne za isključivanje.
Ovaj zahtjev dolazi u najgorem mogućem trenutku za organizatore, koji su se već našli na udaru kritika zbog odluke o ponovnom otvaranju ruskog paviljona, prvi put nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ta je odluka izazvala prijetnje Europske unije o povlačenju financijskih sredstava i političku krizu u Italiji. Potpisnici pisma protiv Izraela upravo tu situaciju koriste kao argument, optužujući Bijenale za dvostruke standarde. "Kritike oko Rusije samo potvrđuju ono što tvrdimo cijelo vrijeme: Bijenale nije neutralna platforma. Pitanje nije je li Bijenale političko, već kako i kada odlučuje djelovati", poručili su iz ANGA-e.
Aktivisti su podsjetili i na povijest te manifestacije kako bi osporili njezin današnji stav o neutralnosti. Ističu kako je Južnoafričkoj Republici zbog režima aparthejda desetljećima, od 1968. do 1993., bilo zabranjeno sudjelovanje. Također, 1974. godine, cijelo izdanje Bijenala bilo posvećeno prosvjedu protiv vojnog udara generala Pinocheta u Čileu. Organizatori su, međutim, ostali pri svom stavu, objavivši priopćenje u kojem navode da odbacuju bilo koji oblik isključivanja ili cenzure kulture i umjetnosti te da nemaju ovlasti zabraniti sudjelovanje nijednoj državi koju priznaje Republika Italija. Budući da Italija ne priznaje Palestinu kao državu, ona nikada nije ni imala službeni nacionalni paviljon.
Dodatni gnjev aktivista izazvala je činjenica da je, zbog renovacije stalnog izraelskog paviljona u Giardinima, uprava Bijenala ove godine Izraelu dodijelila zamjenski prostor u Arsenalu. "To je izravna institucionalna podrška. Mogli su Izraelu reći da unajmi privatni prostor, što bi bilo uobičajeno", poručio je glasnogovornik ANGA-e te najavio da će ako se njihov zahtjev ne ispuni, pokrenuti globalnu kampanju za potpuni bojkot 61. Bijenala od strane umjetnika i publike.
Otvori KEKS Pay
