Naslovnica Kultura Glazba

Silno duhoviti Papandopulo

Iako je djelo staro 40 godina, opera se sjajno uklopila u današnjicu
20. travnja 2015. u 16:00 1 komentara 647 prikaza
madame buffault
Foto: Matej Grgić/MBZ
Pogledajte galeriju 1/3

Izuzetno dopadljivom fantastičnom operom Borisa Papandopula "Madame Buffault", koja traje samo 55 minuta, preksinoć je u HNK otvoren 28. Muzički biennale Zagreb.

Vrijednosti Biennalea

Nije se dogodilo da koncert Ive Pogorelića održan iste večeri u Lisinskom otme svu publiku starom majstoru Papandopulu čija je opera praizvedena uz silan aplauz publike. Nađena tek prije četiri godine, a napisana 1972., "Madame Buffault" oživljena je na sceni sasvim u skladu s intencijama festivala kakav je MBZ, u čijem središtu je sve što nije u središtu klasičnih glazbeno-scenskih umjetničkih medija.

Biennale obožava vrijednosti koje tumače svijet sredstvima s horizonta koji upravo MBZ čini vidljivim i stvarnim. Papandopulova se "Madame Buffault" sjajno uklopila u to iako je djelo staro više od 40 godina i sigurno je da ono što u to doba bilo krajnje avangardno danas usvojeno barem djelomice.

Ne padamo zato u nesvijest od iznenađenja Papandopulovim glazbenim melanžom u kojem se u osnovnu melodijsku potku "Madame Buffault" ušpricavaju glazbeni plodovi svih vrsta, fragmenti Internacionale, Beethovena, jazza i mjuzikla...

Struckova fantastika

Ali sve to čini sjajan glazbeni adekvat važnom koautoru, to jest libretistu te opere, njemačkome majstoru fantastičnog realizma, odnosno nadrealizma Paulu Strucku koji je blisko surađivao s Papandopulom.

Odlično se tu složio Papandopulov bijeg od običnosti sa Struckovom fantastikom koja je u ishodu realistička u svojim porukama.

Što god mislili i rekli o ovome svijetu, vrijedi za njegovu prošlost i budućnost, jer svijet se u biti ne mijenja, a nezamislivo uvijek postaje stvarno i jednako nas baca u očaj ili u oslobađajući smijeh za što se odlučuje i autorski par Papandopulo-Struck.

Biennale je pak to podigao na potenciju – angažirao je studente čak četiriju akademija i studija – Muzičke, Dramske, Likovne i TTF-a – koji su sjajno uigrani dali izuzetno dopadljiv proizvod redateljice Dore Ruždjak Podolski, dirigenta Mladena Tarbuka, koreografkinje Petre Hrašćanec, mentorice kostimografije Barbare Bourek i mentora scenografije Zlatka Kauzlarića Atača.

Libretist Struck koji je napisao samo dva teksta u životu jer je zapravo likovni umjetnik, smjestio je u središte opere vlasnicu muzeja Madame Buffault koja čuva ljudske figure paradigmatične za naše živote i naše sudbine.

Duši ugodan govor

Oni se otimaju kontroli kad popusti njezin nadzor pa je koštaju i muzeja, a umalo i života. Naposljetku nad mrtvom a zapravo samo onesviještenom Madame jedino pjesnik poji duši ugodan govor čiji nastavak želi čuti i probuđena Madame pa on duhovito nastavlja:

– Evo stojimo nad truplom koje nije mrtvo...

A nije to bogme ni Papandopulova opera!

>> 28. Muzički biennale Zagreb otvoren praizvedbom izgubljene Papandopulove opere

Više nota od Parsifala

Znajući da su Papandopula opisivali kao izuzetno zaigranog i znatiželjnog umjetnika, ne čudi da je njegova opera "Madame Buffault" živahna i zabavna, a ni da je dugo bila izgubljena. Nije to bilo neobično za autora 400 glazbenih djela koji bi se simpatično čudio kad bi netko izvukao nešto potnulog u gomilu njegovih nota. Uklapa se to i u neobičan svijet "Madame Buffault" u kojem, kaže dirigent Tarbuk, ima više nota nego u Wagnerovu maratonskom "Parsifalu"!

A1 paket usluga
Blic istraživanje
Kako Hrvati izabiru pružatelja internet/mobilne/TV usluge?

A1 izdvaja za Vas

  • b7:

    zanimljiv tekst ! samo nije jasno zašto se dotična dama bavi operom ?