Naslovnica Kultura Knjige

Matija Gubec - Kralj seljaka postao je i ilustrirani junak

Seljačka buna Željka Lordanića izlazi 2. ožujka, po cijeni od osam kuna.
27. veljače 2013. u 12:00 6 komentara 653 prikaza
matija,buna,strip (1)
Foto: ''
Pogledajte galeriju 1/4

Početkom 2013. godine obilježeno je 440 godina od poznate Seljačke bune Matije Gupca. O tome se događaju jako puno pisalo i istraživalo kako bi se otkrile okolnosti u kojima se on odvijao. Do danas Matija Gubec ostao je najveći narodni junak u Hrvata.

Seljačka buna dogodila se nakon što su seljaci odlučili prestati plaćati poreze svojim vladarima. Gubec je bio jedan od vođa ustanika i bio je vrlo popularan među svojim suborcima pa su ga prozvali svojim kraljem. Seljačkog kralja popularnost je vrlo brzo došla glave. Izvršenje kazne nad Matijom Gupcem obavljeno je odmah nakon gušenja ustanka, u Zagrebu, 15. veljače 1573. godine. Pogubljen je na izrazito okrutan način, stavljanjem užarene krune na glavu. Ubrzo nakon izvršenja kazne u narodu je zaživjela predaja o Matiji Gupcu, seljačkom kralju koji nije mrtav, već čeka svoj trenutak kad će se sa svojom vojskom vratiti i zagorskim seljacima donijeti pravdu.

I na poštanskoj marki

Po njemu nazive nose ulice, trgovi, kulturno-umjetnička društva, škole, podizani su spomenici, biste, Ivo Lothka-Kalinski skladao je operu "Matija Gubec", i prva je hrvatska rock opera o njemu ("Gubec-beg"), sliku o njemu napravio je veliki hrvatski slikar Oton Iveković, izdavane su poštanske marke s njegovim likom... U 19. stoljeću nastaje jedan od najpoznatijih romana Augusta Šenoe "Seljačka buna". U njemu Šenoa kroz suprotstavljene likove Matije Gupca i Franje Tahija priča priču o dobru i zlu. Za umjetnost stripa burna, dramatična prošlost Hrvatske posebno je zanimljiv materijal i poticaj za stvaralaštvo. August Šenoa (1838. – 1881.) daleko je "najstripičniji" pisac u fundusu hrvatske književnosti.

Njegovi romani i pripovijetke inspirirali su za svoje stripove Andriju Maurovića, Alberta Kinerta, Radovana Devlića, Mladena Trnskoga... i Željka Lordanića. Upravo je ovaj potonji, veliko ime hrvatskog stripa, bio najuporniji pronositelj Šenoina pera u umjetnost stripa. S namjerom promoviranja hrvatske povijesti te hrvatskih autora stripa, Večernji list pokrenuo je ediciju "Hrvatska povijest u stripu".

Prvi strip u ovoj ediciji jest "Seljačka buna", upravo autora Željka Lordanića, našega priznatog scenarista i crtača stripova, kojemu je slavni Šenoin roman poslužio kao predložak za njegovo novo djelo.

Lordanić je majstor stripovnih adaptacija književnih klasika. Vrhunske tehničke karakteristike, uzbudljive oslikovljene povijesne priče, pedantne dramaturgije, bogate scenografije, kostimografije i karakterno zanimljivi i upečatljivi junaci, neke su od osobina njegovih legendarnih uradaka. Po količini nacrtanih i objavljenih stripova Lordanić, kao izdanak klasične strip-škole, stoji rame uz rame s imenima Ivice Bednjanca i Julesa Radilovića, koji su svojim opusom, svaki na svoj način, obilježili nacionalno strip-stvaralaštvo druge polovice prošloga stoljeća.

Vrhunsko umijeće

Željko Lordanić posebno je ponosan na činjenicu da je u većini navedenih stripova kompletan autor, crtač i scenarist. Njegov najnoviji strip potvrdio je vrhunsko umijeće ovog umjetnika.

Ne propustite strip "Seljačka buna" i osjetite dah slavne borbe hrvatskih seljaka predvođenih Matijom Gupcem kroz napete zaplete, snažne i uvjerljive likove i nevjerojatne ilustracije! Ova jedinstvena i ekskluzivna knjižica zasigurno će oduševiti sve ljubitelje stripa, kao i one koji će to tek postati!

U prodaji je od subote, 2. ožujka, na svim kioscima, uz kupnju Večernjeg lista! Cijena knjižice je 8 kuna, dakle, Večernji list + Seljačka buna = 15 kuna!

  • Muskatla:

    Jaki su Hrvati junaci,pa I ovaj Gubec,smesno!!!

  • Avatar ambientocclusser
    ambientocclusser:

    Željko Lordanić je, iako razumljivo, jer je ovo u biti reklama izdanja, malo previše nahvaljen u ovoj najavi. Ipak je riječ o ni po čemu izuzetnom rutineru kojemu crtež sliči na stripove talijanske konfekcije 70tih godina (ala "blek stena i ... prikaži još!i kapetan mark") i koji je zaspao u toj tehnici i realizaciji, unatoč modernim tehnologijama računalnog crtanja i modernih stilova vidljivih po raznim online galerijama. U doba masivnih fantasy vizuala u stilovima World of Warcraft, trebao se barem potruditi dogovoriti da mu netko iz mlađe garde radi kolore i obradu.

  • skategat:

    nevjerojatna je sramota da se Matija Gubec više ni riječju ne spominje u udžbenicima povijesti za osnovnu školu. Strašno. Općenito se u šestom razredu ne uči ništa o socijalnim razlikama, nego se konstatira da je većina stanovništva bila kmetska i ... prikaži još! to je to - da su bili ugnjetavani ni riječi. Povijest po mjeri hrv. tajkuna