Naslovnica Kultura Knjige

Javier Cercas: Fašizam i komunizam nisu isti, ali su protiv slobode

Španjolska književna zvijezda razgovarala je sa Srećkom Horvatom o tome zašto više volimo laž od istine posljedica čega je, ustvrdio je, i izbor Trumpa za predsjednika
10. prosinca 2018. u 17:30 1 komentara 226 prikaza
javier cercas
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Točno je Paul Valéry rekao da velika djela ne pišu pisci, nego ih stvaraju njihovi čitatelji – kazao je poznati španjolski pisac Javier Cercas kao gost Srećka Horvata i Filozofskog teatra u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

Svečano dodjeljena nagrada Janko Polić Kamov Denis Derk Dobra književnost ne umire sa svojim autorima

– Polovicu neke knjige napisao sam ja. A onu drugu polovicu pišu čitatelji jer bez njih nema književnosti. Svaki pojedinac knjigu čita na svoj način. U svakoj se zemlji čita na drugi način – rekao je Cercas koji je veliki uspjeh doživio romanom “Salaminski vojnici”, iako je i prije pisao romane.

– Prije sam pisao romane koje nitko nije čitao. Dobro, čitala ih je moja majka pa i braća i sestre kojih imam puno. Majka je mislila da bez mene i Cervantesa ne bi bilo velikih književnih djela u svijetu – našalio se Cercas priznajući da se preplašio nakon svojeg prvog bestselera.

– Prepao sam se da više neću moći pisati. Poznat je slučaj Juana Rulfa koji je bio veliki meštar pisanja, ali ga je uspjeh satrao. Isto se dogodilo i Salingeru. Kada napišete uspješnicu, u srcu mislite da ste prevarant. Stoga je uspjeh opasan, i to ne samo u književnosti – misli Cercas koji je objavio i roman “Prevarant” o skandaloznom stvarnom slučaju Španjolca Enrica Marca koji se javnosti lažno predstavljao kao preživjeli iz njemačkih nacističkih logora. Cercas je u “Anatomiji jedne pobune” napisao i rečenicu da se velike laži grade od malih istina.

– Bio sam fasciniran likom Enrica Marca pa sam napisao roman. Danas živimo u trijumfu laži. Većini ljudi više se sviđa laž od istine. Upravo time možemo objasniti i izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika. Istina je kompleksna i neugodna, a laži su savršene, umirujuće, lijepe i okrugle. Preplavljeni smo lažnim vijestima u kojima postoji i nešto istine. A kako se boriti protiv toga? Najbolje je raščlaniti laži i pisati o tome pa zato ja i pišem o holokaustu, Španjolskom građanskom ratu, diktaturi... – rekao je Cercas koji misli da istina oslobađa ljude, dok nas laži čine robovima.

Evgenij Morozov Filozofski teatar Evgenij Morozov gostuje u HNK u Zagrebu

– Kada sam bio mlad, nisam mislio da je književnost korisna. No sada mislim da je korisna, ali ako se ne trudi biti korisna. Inače postaje propaganda i ideologija – misli Cercas koji sve češće koristi pojam nacionalpopulizam.

– Predstavnik nacionalpopulizma je Trump, ali tu su i Marine Le Pen, Salvini, Brexit... Oni koriste sredstva totalitarističkih pokreta iz tridesetih godina prošlog stoljeća kao što su to fašizam i komunizam – misli Cercas. A kada ga je Horvat upitao izjednačuje li fašizam i komunizam, Cercas je bio jasan.

– Fašizam i komunizam su različiti. Ali i jedan i drugi su suprotni demokraciji. Oni su s druge strane slobodnog sustava. Fašizam je nastao kao reakcija na rusku revoluciju. I oba su ta pokreta prezirala demokraciju, dok nacionalpopulizam koristi demokratske oblike da bi proveo svoje ideje. To smo nedavno mogli vidjeti i u Kataloniji – rekao je Cercas kojemu smetaju tvrdnje novinara da su mediji danas nemoćni.

– Mediji i danas stvaraju percepciju današnjice. Njihova uloga sada je još i veća jer je danas uz pomoć društvenih mreža lako raširiti opasne laži – tvrdi Cercas.

Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša

A1 izdvaja za Vas

  • goran2hr:

    Od fašizma su daleko gori i komunizam i nacizam i demokracija.