Kulturni događaji preselili su se na more, a ovog četvrtka jedan veoma zanimljiv odvija se u Opatiji – u tamošnjem Hrvatskom muzeju turizma otvara se izložba “Vila Angiolina – priča o Opatiji” – koji ujedno predstavlja i prvu dionicu njegova stalnog postava. Centralna tema postava je povijest vile koja je postala simbol transformacije Opatije u jedno od najuglednijih europskih klimatskih lječilišta i turističkih odredišta. Posjetitelji će prvi put upoznati slojevitu ulogu vile Angioline i kulturna, povijesna, društvena i politička zbivanja povezana s vilom u kojoj je započela turistička priča istočne obale Jadrana.
Postav je rezultat gotovo dvogodišnjeg istraživačkog rada tijekom kojega je prikupljena građa iz hrvatskih i europskih muzeja, arhiva, knjižnica te privatnih zbirki. Spajajući izvorne muzejske predmete, arhivsku građu, dosadašnje spoznaje, nove rezultate istraživanja i suvremenu multimediju, postav donosi novu, interaktivnu interpretaciju turističkih početaka Opatije.
Posebno mjesto u postavu zauzima obitelj Scarpa, graditelji vile, koju će se na izložbi upoznati kroz brojne priče, ali i originalne portrete i minijature koje zauzimaju centralno mjesto u stalnom postavu. Tu su i priče o ostalim vlasnicima vile, poput grofa Viktora Pavla Chorinskog, Društva južnih željeznica te Međunarodnog društva spavaćih kola, ali i o povijest perivoja vile, današnjeg parka Angiolina. U postavu se mogu vidjeti oživljene i kolorirane povijesne fotografije, a posjetitelji mogu istražiti animacije i stereoskopske fotografije putem prijenosnog stereoskopa (izum iz 19. st. koji je omogućavao gledanje 3D slike, a koji je preteča VR uređaja). Voditeljica realizacije projekta je dr. sc. Nataša Ivančević, autorica koncepcije i tekstova postava je Vesna Leiner, dok je autorica likovnog postava i vizualnog identiteta Nikolina Jelavić Mitrović.
I doista, teško je danas, gledajući glamurozne fasade opatijske rivijere, zamisliti da je prije nepuna dva stoljeća gotovo cijelo to područje bilo prekriveno gustom šumom lovora. U tom je krajoliku postojalo tek naselje od stotinjak kuća, okupljenih oko crkve svetog Jakova i benediktinskog samostana, opatije po kojoj će grad i dobiti ime, pa se uoči otvorenja izložbe prisjetimo što do sada znamo o vili Angiolini... Sve je počelo 1844. godine, kada je riječki patricij i imućni veletrgovac Iginio Scarpa odlučio sagraditi ljetnikovac. No to nije bila samo investicija, već i emotivan čin. Vilu je nazvao po svojoj prerano preminuloj supruzi Angiolini, rođenoj Sartori, stvorivši tako trajan spomenik njihovoj ljubavi. Podignuta u stilu bidermajera s paladijanskim utjecajima neorenesanse, vila Angiolina postala je prva reprezentativna zgrada za odmor u Opatiji.
Iginio Scarpa bio je i strastveni zaljubljenik u prirodu pa se njegova vizija proširila i na okoliš vile, oko koje je između 1845. i 1860. godine stvorio jedan od najspektakularnijih parkova u regiji. Na više od tri i pol hektara pažljivo je očuvao lokalnu vegetaciju, ali i obogatio arboretum egzotičnim biljkama koje su mu kapetani njegovih brodova donosili iz Kine, Južne Amerike i Australije. U parku je zaživjelo više od stotinu pedeset biljnih vrsta, od magnolija i cedrova do sekvoja, no jedna se posebno istaknula: japanska kamelija, sa svojim raskošnim cvijetom, koja je postala i svojevrsni zaštitni simbol Opatije. Obitelj Scarpa bila je poznata po svom gostoprimstvu, a njena vila i čarobni park ubrzo su postali središte društvenog života, privlačeći riječku elitu i ugledne goste na ljetne zabave koje su se održavale na njezinim terasama.
Ključni trenutak za budućnost grada dogodio se kada je u vili boravila carica Marija Ana, supruga bivšeg austrijskog cara Ferdinanda I. Njezin boravak, koji je potrajao gotovo tri mjeseca, privukao je golemu pozornost bečke aristokracije i potvrdio Opatiju kao poželjnu destinaciju. Uskoro su u vilu počeli pristizati i drugi uglednici, među kojima su bili hrvatski ban Josip Jelačić sa suprugom Sofijom, nadvojvoda Maksimilijan, brat cara Franje Josipa, te brojni drugi političari i dostojanstvenici Monarhije. Svi su bili oduševljeni lokalnom klimom i vegetacijom, šireći slavu Opatije diljem Europe i nesvjesno pripremajući teren za njezinu buduću ulogu klimatskog lječilišta.
Nakon obitelji Scarpa vlasništvo nad vilom se mijenjalo. Godine 1875. kupuje je moravski plemić, grof Viktor Chorinsky. Iako je vilu posjedovao samo sedam godina, njegova je uloga bila presudna. Grof je, naime, odbio brojne ponude potencijalnih kupaca koji su planirali parcelizirati raskošni park i uništiti Scarpino botaničko nasljeđe. Odlučan da sačuva cjelovitost imanja, pažljivo je birao nasljednika. Godine 1882. prodaje vilu Angiolinu Društvu južnih željeznica, čiji je generalni direktor Friedrich Julius Schüler bio očaran ljepotom opatijskoga kraja. Ta se prodaja pokazala prijelomnom točkom jer je upravo Društvo južnih željeznica pokrenulo golem investicijski ciklus koji je Opatiju trebao pretvoriti u elitno odmaralište Austro-Ugarske, konkurentno francuskoj rivijeri. Vila je preuređena u luksuzni pansion, a time je počelo zlatno doba opatijskog turizma.
Pod upravom Društva južnih željeznica Opatija doživljava nevjerojatan procvat. Odmah nakon kupnje vile počela je gradnja prvih luksuznih hotela, Kvarnera (1884.) i Kronprinzessin Stephanie, današnjeg Imperijala. Uređena je moderna infrastruktura, a zahvaljujući liječnicima koji su, boraveći u Opatiji, uočili blagodati njezine klime, krajem 19. stoljeća grade se i brojni sanatoriji. Vrhunac razvoja dogodio se 1889. godine, kada je Opatija i službeno proglašena prvim klimatskim lječilištem na Jadranu. U grad su hrlili europski plemići, umjetnici i intelektualci. Gosti vile i grada bili su car Franjo Josip, njemački car Vilim II., skladatelji Gustav Mahler i Giacomo Puccini, pisci James Joyce i Anton Čehov te plesačica Isadora Duncan, za koju legenda kaže da je inspiraciju za svoje plesne pokrete pronašla promatrajući treperenje lišća opatijskih palmi.
Nakon temeljite obnove, koja je vratila sjaj njezinoj fasadi i zidnim oslicima, vila je pronašla svoju konačnu i najprikladniju svrhu. Danas je u njoj smješten Hrvatski muzej turizma, čime na simboličan način čuva i izlaže povijest kojoj je sama dala početni zamah.
Otvori KEKS Pay
