Večernji list
  • Podijeliti
    Podijeli
    Facebook Twitter
  • Natrag na članak

FOTO Sagrađen je u 16. stoljeću, mijenjao je mnoge vlasnike, a sada je prvi hrvatski ljetnikovac u međunarodnoj mreži glazbenih rezidencija

Ljetnikovac Bunić-Kaboga u Rijeci dubrovačkoj uvršten je u međunarodnu mrežu za glazbene rezidencije „Le Dimore del Quartetto“, čime su potvrđene višegodišnja suradnja Dubrovačkih muzeja i udruge "Sve ostalo je glazba" , izvijestili su u ponedjeljak Dubrovački muzeji
Ljetnikovac Bunić-Kaboga u Rijeci dubrovačkoj uvršten je u međunarodnu mrežu za glazbene rezidencije „Le Dimore del Quartetto“, čime su potvrđene višegodišnja suradnja Dubrovačkih muzeja i udruge "Sve ostalo je glazba" , izvijestili su u ponedjeljak Dubrovački muzeji
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Time su, dodaju, otvorene nove mogućnosti za međunarodne umjetničke programe, a ljetnikovac Bunić-Kaboga iz 16. stoljeća dodatno potvrđuje svoju ulogu prostora susreta glazbe, umjetnosti i baštine
Time su, dodaju, otvorene nove mogućnosti za međunarodne umjetničke programe, a ljetnikovac Bunić-Kaboga iz 16. stoljeća dodatno potvrđuje svoju ulogu prostora susreta glazbe, umjetnosti i baštine
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
„Daljnjom suradnjom Dubrovačkih muzeja i udruge 'Sve ostalo je glazba' nastavit će se razvijati programi usmjereni na kreativnu interpretaciju kulturne baštine, profesionalno usavršavanje umjetnika i povezivanje kulturnih institucija na međunarodnoj razini“, ističu iz Dubrovačkih muzeja
„Daljnjom suradnjom Dubrovačkih muzeja i udruge 'Sve ostalo je glazba' nastavit će se razvijati programi usmjereni na kreativnu interpretaciju kulturne baštine, profesionalno usavršavanje umjetnika i povezivanje kulturnih institucija na međunarodnoj razini“, ističu iz Dubrovačkih muzeja
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Potencijale ljetnikovca Bunić-Kaboga predstavila je na nedavnom Cultural Heritage Forumu u Firenci pred članovima i partnerima mreže Le Dimore del Quartetto predsjednica i umjetnička voditeljica udruge Sve ostalo je glazba, pijanistica Ivana Jelača. „Uključivanje ljetnikovca u ovu međunarodnu mrežu predstavlja važan korak u ostvarivanju dugoročne vizije njegove namjene. Izražavam zadovoljstvo što je upravo Dubrovnik prvi u Hrvatskoj uključen u ovu prestižnu inicijativu“, rekla je Jelača
Potencijale ljetnikovca Bunić-Kaboga predstavila je na nedavnom Cultural Heritage Forumu u Firenci pred članovima i partnerima mreže Le Dimore del Quartetto predsjednica i umjetnička voditeljica udruge Sve ostalo je glazba, pijanistica Ivana Jelača. „Uključivanje ljetnikovca u ovu međunarodnu mrežu predstavlja važan korak u ostvarivanju dugoročne vizije njegove namjene. Izražavam zadovoljstvo što je upravo Dubrovnik prvi u Hrvatskoj uključen u ovu prestižnu inicijativu“, rekla je Jelača
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
OGLAS
Međunarodna organizacija „Le Dimore del Quartetto“ osnovana je 2015. godine u Italiji. Okuplja povijesne prostore u različitim zemljama u kojima se održavaju umjetničke rezidencije, koncerti i međunarodne kulturne razmjene. Kroz svoje programe povezuje komornu glazbu, kulturnu baštinu i održivi razvoj te stvara nove mogućnosti za aktivaciju i promociju vrijednih povijesnih prostora
Međunarodna organizacija „Le Dimore del Quartetto“ osnovana je 2015. godine u Italiji. Okuplja povijesne prostore u različitim zemljama u kojima se održavaju umjetničke rezidencije, koncerti i međunarodne kulturne razmjene. Kroz svoje programe povezuje komornu glazbu, kulturnu baštinu i održivi razvoj te stvara nove mogućnosti za aktivaciju i promociju vrijednih povijesnih prostora
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Ljetnikovac Bunić-Kaboga jedan je od najreprezentativnijih primjera dubrovačke ladanjske arhitekture. Izgrađen je na Batahovini, na ušću Rijeke dubrovačke, gdje se posjed pripadnika roda Bunić (Bona) spominje još od 14. stoljeća. Gradnju ljetnikovca, datiranog između 1520. i 1540. godine, započeo je Miho Junijev Bunić
Ljetnikovac Bunić-Kaboga jedan je od najreprezentativnijih primjera dubrovačke ladanjske arhitekture. Izgrađen je na Batahovini, na ušću Rijeke dubrovačke, gdje se posjed pripadnika roda Bunić (Bona) spominje još od 14. stoljeća. Gradnju ljetnikovca, datiranog između 1520. i 1540. godine, započeo je Miho Junijev Bunić
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
U 20. stoljeću vlasnici su se izmjenjivali, a nakon temeljite obnove dovršene 2013. godine, ljetnikovac dobiva javnu namjenu. Začetnik i pokretač projekta obnove bio je dr. Ivo Felner, ujedno predstavnik Fundacije Batahovina koja je radove financirala. Ljetnikovac Bunić-Kaboga 2023. godine postaje vlasništvo Grada Dubrovnika, a od 2025. je pod upravom Dubrovačkih muzeja
U 20. stoljeću vlasnici su se izmjenjivali, a nakon temeljite obnove dovršene 2013. godine, ljetnikovac dobiva javnu namjenu. Začetnik i pokretač projekta obnove bio je dr. Ivo Felner, ujedno predstavnik Fundacije Batahovina koja je radove financirala. Ljetnikovac Bunić-Kaboga 2023. godine postaje vlasništvo Grada Dubrovnika, a od 2025. je pod upravom Dubrovačkih muzeja
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
OGLAS
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
OGLAS
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Share
Podijeli
Facebook Twitter

Ne propustite

Video sadržaj
POVEĆANJE

Vlada objavila nove cijene goriva, loše vijesti za vlasnike 'dizelaša'

Nauči i ti!

Toco poziva mlade da ovog ljeta nauče osnove hrvatskog znakovnog jezika

NESTALA NA PODRUČJU PREKOBRDA

Blaženke je nestala prije gotovo tri mjeseca, a obitelj i dalje čeka odgovor: 'Živimo u agoniji, svaki dan je sve teže'

Slaven Bilić
NOVI IZBORNIK

Slaven Bilić imao je sjajne odnose s vatrenima, vrlo je školovan, a često ga zovu engleski mediji

1/