Da je cijeli Gornji grad postao veliko gradilište, uvjerili su se i brojni novinari koji su na poziv ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek posjetili pet gornjogradskih gradilišta o kojima se brine Ministarstvo, a na kojima se ubrzano radi kako bi se potrošila sredstva iz izdašnog europskog Fonda solidarnosti, odobrena zbog dva jaka potresa koji su pogodila Zagreb 2020. godine.
Ministrici se pridružio i prvi operativac Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i novi ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, a novinarsko-politička ekskurzija posjetila je Državni arhiv u Zagrebu, osnovan 1907. godine, novi dom Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti u Demetrovoj 18, Atelijer Meštrović te palaču Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch u Matoševoj ulici, koju će i dalje koristiti Hrvatski povijesni muzej, ali i njihovu novu lokaciju, bivšu zgradu Hidrometeorološkog zavoda u parku Grič, koju očekuju veliki konstruktivni zahvati.
Iako se na svim gradilištima na kojima rade razni izvođači radi punom parom, problema ne nedostaje. Svaki dan iskrsne neki novi zaplet, koji se mora rješavati u hodu, ali i u dogovoru s konzervatorima i restauratorima. Tako Darko Rubčić, ravnatelj Državnog arhiva u Zagrebu, kaže da su tijekom iskopavanja u dvorištu došli do nalaza iz vremena halštatske kulture i brončanog doba, a u samoj zgradi pronašli su do sada nepoznate zidne slikarije koje će biti restaurirane i sačuvane.
– Prema našem planu, za restauratorsko-konzervatorske radove planirali smo 300 sati, a do sada smo na njih već utrošili 1700 sati te smo morali angažirati i tri restauratora. Iz Fonda solidarnosti dobili smo osam milijuna eura i nadam se da ćemo s tim konstruktivnim radovima završiti do kraja 2023. godine – rekao je Rubčić. Novinarima je pokazao i opsežne radove u podrumu arhivske zgrade, koji bi u nekoj daljnjoj budućnosti mogao postati restoran ili vinski podrum. Radovi na cjelovitoj obnovi Državnog arhiva trebali bi završiti do kraja 2025. godine.
Iznimno su opsežni radovi i na zgradi u Demetrovoj ulici, novoj lokaciji za Hrvatski muzej naivne umjetnosti koji je desetljećima bio gornjogradski podstanar, iako je bilježio sjajnu posjećenost i iako ima golem potencijal. Ravnateljica muzeja Nataša Jovičić izuzetno je zadovoljna dinamikom radova i izvođačem, ali i prostorom koji je muzej dobio te se nada da će prvi posjetitelji u muzej moći doći početkom 2024. godine.
I Atelijer Meštrović, koji je dio Muzeja Ivana Meštrovića, danas je veliko gradilište, na kojem se od izvođača moglo čuti da imamo inženjere, pamet, pa čak i novca, ali da nam bolno nedostaju ruke, tj. radnici, kao i da se jako dugo čeka na formalnosti za radne dozvole za strance. Ministar Bačić obećao je da će se ubrzati taj proces u suradnji s drugim nadležnim ministarstvima, pogotovo onim unutarnjih poslova, te da će njegovo Ministarstvo intervenirati kada god bude potrebno.
Ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Mateja Brstilo Rešetar rekla je da muzej svoj stalni i reprezentativni izlagački prostor čeka 175 godina te da ga je sada konačno dobio u zgradi bivšeg Hidrometeorološkog zavoda. S obnovom izuzetno vrijedne palače u Matoševoj ulici, koja je nakon 1945. bila i sjedište zagrebačkog gradonačelnika, sve ide po planu.
– Dinamika je dobra, iako smo u našoj palači našli stare barokne freske koje ćemo restaurirati. Pronašli smo čak i pukotinu u zidu koja je nastala tijekom potresa 1880. godine. Ovu ćemo palaču koristiti za otvorene depoe i ostaviti je u izvornom obliku – rekla je ravnateljica Brstilo Rešetar, koja puno veće probleme ima s iznimno zahtjevnim gradilištem u zgradi bivšeg Hidrometeorološkog zavoda. No i kod nje će prioritet imati sigurnost kako izvođača tako i budućih posjetitelja Hrvatskog povijesnog muzeja, koji će konačno dobiti stalni postav.
– Ukupno na Gornjem gradu imamo dvadeset gradilišta, a dva gradilišta realiziraju se putem Grada Zagreba. Zadovoljni smo dinamikom radova. Radi se o zahtjevnim projektima kulturne baštine, gdje se stalno pronalaze neki novi nalazi, ali i nove strukturne promjene zbog progresivnih šteta. U cjelini očekujemo da ćemo do 30. lipnja sve te projekte realizirati. Napominjem da završetkom Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti i nove lokacije Hrvatskog povijesnog muzeja rješavamo problem nalaženja prostora za ta dva muzeja, koji postoji već trideset godina. Uz ovih pet zgrada koje smo obišli, mi realiziramo i crkvu sv. Marka i sv. Katarine, dvije palače u Visokoj, dio radova na Prirodoslovnom muzeju, Klovićeve dvore, Starogradsku vijećnicu... Tu su i dvije škole, a završava se i projektna dokumentacija za zgradu Vlade i Sabora. U Opatičkoj ulici imamo gradilište na broju 10 i Hrvatski povijesni institut – rekla je ministrica.
– Mislim da ste se i sami uvjerili koliko su opsežni ovi radovi o kojima se brine Ministarstvo kulture i medija. Oštećenja su izuzetno velika, radovi su zahtjevni, rokovi su kratki, a naša su očekivanja ogromna. Treba zahvaliti i izvođačima i mogu reći da sam zadovoljan kvalitetom i stanjem radova. Hrvatska građevinska operativa i hrvatski projektanti i konzervatori te svi koji sudjeluju u ovim projektima dokazuju se kao sjajni graditelji. Dana 30. lipnja nije kraj, nego etapa nakon koje slijedi cjelovita obnova, s novim radovima. Bez obzira na to koliku su štetu ovi potresi donijeli Hrvatskoj, želim reći da ne znam kada bismo mi dovršili ovakve projekte i kada bi ove institucije dobile svoj prostor u jednoj normalnoj proceduri i da nije bilo Fonda solidarnosti.
– Otkrića su sjajna i u našoj palači u Matoševoj, ali i u zgradi Hidrometeorološkog zavoda, koja je jako oštećena u petrinjskom potresu. Prvo smo je morali opsežno poduprijeti, a konstruktivna obnova izazvala je nova iznenađenja. Sačuvat ćemo sve što vrijedi jer je sami objekt pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, ali u samoj fazi konstruktivnih radova izuzetno smo oprezni. Ono što sada radi Hrvatski povijesni muzej, uz ova gradilišta, jest izrada koncepcije stalnog postava na dvije lokacije – rekla je ravnateljica Mateja Brstilo Rešetar.
Nakon svih tih opsežnih postpotresnih radova na gornjogradskim muzejima i kulturnim institucijama, Zagreb će na Gradecu doista dobiti nekoliko reprezentativnih muzeja sa suvremenim postavima koji će privlačiti novu publiku, kako onu domaću tako i stranu.
