Europske vlade sve su zabrinutije da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao iskoristiti trenutačnu geopolitičku situaciju za novi oblik eskalacije sukoba. U kontekstu rata u Ukrajini, ali i promjenjivih odnosa između Europe i Sjedinjenih Američkih Država, raste strah da bi sljedeće godine mogle predstavljati ključni 'prozor prilike' za Moskvu. Prema informacijama iz europskih političkih krugova, postoji bojazan da bi Kremlj mogao procijeniti kako je sada idealan trenutak za testiranje odlučnosti Zapada i strukture NATO saveza.
Finski europarlamentarac Mika Aaltola upozorio je da se Europa nalazi u osjetljivoj fazi: „SAD se postupno povlači iz Europe, transatlantski odnosi su narušeni, a Europska unija još nije spremna potpuno preuzeti sigurnosnu odgovornost.” Iako je ruska vojna moć pokazala određena ograničenja u Ukrajini, Putinove dugoročne ambicije širenja teritorija nikada nisu bile skrivene. Upravo zato dio europskih dužnosnika smatra da bi Rusija mogla pokušati iskoristiti trenutačnu slabiju koordinaciju Zapada.
Unatoč zabrinutosti, vojni stručnjaci procjenjuju da je izravan napad na neku članicu NATO-a malo vjerojatan zbog iscrpljenosti ruske vojske u Ukrajini. Međutim, realniji scenarij uključuje ograničene i teško dokazive operacije. Kako prenosi Politico, takve akcije mogle bi biti osmišljene kako bi stvorile nesigurnost i podjele unutar NATO-a, posebno oko pitanja aktiviranja članka 5, načela kolektivne obrane.
Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis smatra da bi Rusija mogla „horizontalno eskalirati” sukob: „Moskva bi mogla ciljati druge susjede kako bi izbjegla ponižavajući ishod u Ukrajini.” Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., europske države značajno su povećale vojnu potrošnju. Ipak, stvarni učinci tih ulaganja neće biti vidljivi odmah. Planovi Europske unije predviđaju punu obrambenu spremnost tek do 2030. godine, što ostavlja višegodišnji sigurnosni vakuum. Finski političar Ville Niinistö upozorava: „Rusija nije svemoćna, ali očaj može biti opasan.”
Dodatnu nesigurnost stvara politika američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je NATO ranije nazvao „papirnatim tigrom”. Njegovi potezi, uključujući povlačenje američkih vojnika iz Europe, potiču zabrinutost među europskim saveznicima. Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da je najveća prijetnja „raspad transatlantskog savezništva”. Analitičari smatraju da bi unutarnjopolitički pritisci u SAD-u mogli dodatno smanjiti američku potporu Europi i Ukrajini, osobito uoči izbora 2028. godine.
Prema procjenama stručnjaka, Rusija bi mogla izabrati ciljeve koji ne izazivaju izravan vojni odgovor NATO-a. Moguće su: operacije dronovima, incidenti u Baltičkom moru, aktivnosti u Arktiku, sabotaže putem tzv. „sive zone” djelovanja. Takvi potezi omogućili bi Moskvi da vrši pritisak na Europu bez otvorenog rata.
Unutar Europe ne postoji jedinstven stav o razini prijetnje. Dok zemlje poput Finske i Litve pozivaju na hitno jačanje obrane, druge države i NATO dužnosnici upozoravaju da pretjerani alarmizam može igrati u korist Rusije. Estonski predsjednik Alar Karis smatra da Rusija trenutačno nema kapacitet za novi rat: „Rusija je već duboko angažirana u Ukrajini.” Ipak, mnogi upozoravaju da podcjenjivanje prijetnje može biti jednako opasno kao i pretjerivanje.
Iako trenutačno ne postoji neposredna prijetnja izravnog napada na NATO, Europa se nalazi u razdoblju povećane nesigurnosti. Rat u Ukrajini, političke promjene u SAD-u i spor tempo jačanja europske obrane stvaraju kompleksno sigurnosno okruženje. Kako je upozorio estonski predsjednik: „Nitko nije očekivao rat u Ukrajini. Zato moramo ostati budni.”
Otvori KEKS Pay
kako ruske podguzne muhe odmah brane svoje gospodare...smiješno za čitati