Hrvatska ima više zaposlenih liječnika u odnosu na broj stanovnika nego što to imaju susjedne zemlje poput Slovenije, Mađarske, Crne Gore, Srbije, ali i više od pojedinih razvijenih zapadnih sustava poput onoga u Velikoj Britaniji ili Belgiji. Istodobno smo po tom pitanju ispod prosjeka EU, u kojem na sto tisuća stanovnika rade 332 doktora medicine, a kod nas ih je 318.
Otiđite u Šibenik ili Pakrac
U toj su brojci svi zaposleni liječnici (i u javnom i u privatnom sektoru), izuzev doktora dentalne medicine i magistara farmacije. Većina ih radi u državnim ustanovama, odnosno bolnicama, a u ukupnoj brojci od 13.640 zaposlenih doktora medicine 2012. godine, njih 830 bilo je zaposleno na određeno vrijeme. Ti podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u usporedbi s podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o zaposlenicima u zdravstvu drugih europskih zemalja otkrivaju i da zaposlenost liječnika u Hrvatskoj kontinuirano raste.
Tako je 2007. godine bilo zaposleno 1011 liječnika manje nego 2012. godine. Sveukupno je u zdravstvenom sustavu broj zaposlenih tijekom pet godina veći za 3785 zaposlenika, među kojima su i administrativno osoblje, suradnici niže stručne spreme, zubari, ljekarnici itd. Ono što će statistika neupitno pokazati jest i nedostatak medicinskih sestara u hrvatskom zdravstvu u kojem na sto tisuća stanovnika radi njih 579. Prosjek EU je 836, a zemlje poput Njemačke i Švicarske imaju dvostruko više zaposlenih medicinskih sestara na sto tisuća stanovnika nego što je to u Hrvatskoj. Stoga se generalno može zaključiti da Hrvatskoj nedostaje zdravstvenog osoblja, no jednako tako i da taj nedostatak ne djeluje toliko dramatično i kako možda nije ključan faktor za nezavidnu situaciju u hrvatskom zdravstvu.
– Nedostatak liječnika neće se primijetiti u Zagrebu, ali otiđite u Šibenik ili Pakrac... Velike su razlike unutar Hrvatske i u županijskim bolnicama već se javljaju veliki problemi zbog manjka liječnika. Nedostajalo ih tisuću ili dvije, to je za Hrvatsku svejedno puno, ali te ćemo brojke trebati usporediti na kraju godine, jer je do veljače 400 liječnika predalo zahtjev za odlazak u inozemstvo – komentira dr. Krešimir Luetić iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika ističući da je u zdravstvu previše skokovitih promjena i politike.
Nedostatak liječnika nije rak-rana zdravstvenog sustava nego su to nedostatak novca i loša organizacija.
Za tlak se trčalo kardiologu
Potvrđuje to i dr. Ines Balint, specijalistica opće medicine, koja tvrdi da njezinih kolega nedostaje jer jedan liječnik obiteljske medicine u prosjeku ima 1850 pacijenata. – Stvar je organizacije i dostupnosti, a liječnici su neravnomjerno raspoređeni po bolnicama. U nekim županijskim bolnicama zaposleno je četiri-pet neurologa. Na žalost, posljednjih godina obiteljska medicina bila je degradirana. Čak su i pacijenti bili uvjereni da, kad im skoči tlak, moraju kardiologu. To se napokon počelo mijenjati – kaže dr. Balint.
U Ministarstvu zdravlja pripremaju strateški plan kojim će racionalno rasporediti kadrove, zato su angažirali stručnjake koji će, kažu, predložiti i ekonomski održiv zdravstveni sustav.
ovaj Večernji je novinarsko dno. svi znamo u kakvom su nam stanju bolnice - ne dao Bog da moraš kod dokotra - liste čekanja su beskrajne, a stručnost nikad nije bila niža. što se želi postići ovim člankom jasno je samo plaćeniku koji objavljuje ovakve baljezgarije.