Čak 5,64 milijarde kuna dobiti prije oporezivanja zaradile su u 2018. banke koje posluju u Hrvatskoj. Veću su dobit u prošlom desetljeću imale samo 2016. kad su zaradile 6,17 milijardi kuna bruto dobiti. U odnosu na 2017. kad su zabilježile 3,90 milijardi kuna, konto se povećao za 1,74 milijarde.
Četiri banke u minusu
Rekorderi su Zaba i PBZ koji su zajedno zaradili 3,58 milijardi kuna, više od 60 posto ukupne bankarske dobiti: Zaba 2,11 milijardi, PBZ 1,47 milijardi kuna. Zabina je dobit u odnosu na 2017. rasla 1,11 milijardi kuna, PBZ-u je pala za 200 milijuna. Erste ima 1,02 milijarde kuna, OTP 260 milijuna, a RBA 238 milijuna kuna. To je pet najboljih po rezultatu. Addiko je zabilježio 188 milijuna kuna dobiti, HPB 182, a Sberbank 83 milijuna. U minusu su samo četiri, u odnosu na devet iz 2017. Državna Croatia banka ima najveći gubitak, gotovo 24 milijuna kuna, Jadranka banka, koje uskoro neće biti jer je pripaja također državni HPB, “u crvenom” je 21,65 milijuna kuna, Imex banka ima 13,81 milijun kuna minusa, a J&T 657 tisuća kuna. Ukupan je gubitak 60 milijuna kuna, dok je u 2017., zbog rezervacija za gubitke vezane uz kredite Agrokoru, bio enormnih 390 milijuna. Smanjio se za gotovo 330 milijuna. Istodobno, imovina banaka porasla je s 391,34 milijuna kuna u 2017. na 408,70 milijuna.
Sve su banke – univerzalne
U proteklih je 10 godina s tržišta nestalo 11 banaka; 2009. ih je bilo 32, lani 21, a nakon što za koji dan nestane i Jadranska, ostat će ih samo 20. Samo u zadnjih godinu i pol broj im se smanjio za pet, što zbog akvizicija, što zbog likvidacija. Od lani više ne postoji Splitska banka koju je pripojio OTP, Veneto je pripojen PBZ-u, Banka Kovanica završila je u sanaciji, a Tesla štedna banka u stečaju. Kreditna banka Zagreb promijenila je ime u Agram banku, s obzirom na većinsko vlasništvo Koncerna Agram. Proces okrupnjavanja traje ireverzibilno, HNB već dva desetljeća nije izdao nijednu novu licencu, a na tržište se ulazilo samo preuzimanjima, uz iznimku dvije štedne banke koje su nastale preoblikovanjem iz štedno-kreditnih zadruga.
Nijedna više ne postoji: prvo je propala Obrtnička štedna banka, a onda i Tesla. Kod nas ne postoje banke niša, a sve, i velike i male, “glume” univerzalne banke, s tim da su male u puno nepovoljnijem položaju jer imaju gotovo jednake troškove informatičkog sustava, a regulator, i europski i hrvatski, svrstava ih u isti koš i kad su posrijedi regulatorni zahtjevi. No, u velikom dijelu zapadne Europe, od Italije i Njemačke do Beneluxa i Skandinavije, postoji cijeli niz manjih kreditnih institucija, od štednih banaka i štedionica do etičnih banaka i kreditnih unija, koje povećavaju dostupnost i brzinu pružanja financijskih usluga. Uglavnom se nisu ponašale hazarderski, za razliku od velikih sustava koji su pravi sistemski rizik. Na našem se tržištu regulator opredijelio za poticanje okrupnjavanja. Nije pomoglo ni što su vlasnici malih banaka uglavnom zlorabili položaj.
>>Dodijeljene nagrade natječaja Moj Zaba Start
