Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 3
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Viktor Pavlinić

Hrvatski građani imaju loš i skup fiksni internet

Foto: Grgur Zucko/Pixsell
30.01.2018.
u 14:47

Ukidanje roaminga stavilo je pod pritisak kapacitete mobilnih mreža za vrijeme turističke sezone pa će biti nužna znatna ulaganja

Viktor Pavlinić, predsjednik uprave Tele2 Hrvatska, odnedavno se pojavio i u novoj ulozi suosnivača Digitalne Hrvatske jer su, kako kaže, uvidjeli potrebu da jasnije iznesu prilike i dobre strane za razvoj Hrvatske. Cijeli je niz novih poslovnih mogućnosti, koje se podvlače pod zajednički nazivnik digitalne ekonomije, i to je smjer kojim treba ići, smatra Viktor Pavlinić, koji je uz Uber, DOK-ing i M+ Grupu osnovao novu udrugu za promicanje digitalnog društva.

Tele2 je suosnivač udruge Digitalna Hrvatska, koji vam je glavni cilj, odnosno prvi na dnevnom redu?

Uvidjeli smo potrebu da zainteresiranoj javnosti kvalitetnije objasnimo prilike i dobre strane za razvoj gospodarstva Hrvatske. Niz novih poslovnih mogućnosti, koje se podvlače pod zajednički nazivnik digitalne ekonomije, smjer su u kojem smatramo da trebamo ići.

Digitalizacija nisu samo telekomunikacije, ali bez dobre telekomunikacijske infrastrukture, nema digitalizacije. Također, vrijednost infrastrukture je ograničena, s obzirom na to da se ona nalazi u rukama samo jednog igrača na tržištu, čiji se poslovni interes kosi s principima otvorenog tržišta i pristupa toj infrastrukturi. Pod time smatram fer i korektno pristupanje, bazirano na korektnoj troškovnoj komponenti i nediskriminirajućim uvjetima. Povijest nas uči kako je zdrava tržišna utakmica jedina garancija za bolje usluge i niže cijene krajnjim korisnicima. Tamo gdje korektna tržišna utakmica izostane, rezultat je upravo suprotan – loša, nedostupna, skupa usluga i globalno zaostajanje gospodarstva u odnosu na usporediva tržišta.

Zato nam je jedan od glavnih ciljeva kroz Udrugu zagovarati nužnost stavljanja većeg fokusa na donošenje potrebnih mjera i politika za brži razvoj infrastrukture i beskompromisno poticanje tržišnog fair playa. To vidimo kao nužan preduvjet za ubrzanje razvoja gospodarstva i iskorištavanje potencijala koje nam novi poslovni modeli digitalne ekonomije pružaju.

Mlada ste Udruga, no sve sudionike poznajete, mislite li da ćete kroz udrugu imati više utjecaja i pokrenuti svari?

Točno, osnivači Udruge nisu nepoznate, već mahom etablirane kompanije koje, svaka na svojem području, djeluju dugi niz godina. Zajednička nit vodilja je vjerovanje kako Hrvatska može mnogo bolje, a digitalizaciju i nove poslovne modele vidimo kao val na koji treba snažno zakoračiti, bez straha i otpora. To je prilika da Hrvatska počne bilježiti još snažniji rast gospodarstva s dugoročno realnijim šansama te da standard građana što više približimo gornjem domu zemalja EU. Određena istraživanja pokazuju kako digitalna ekonomija raste i do sedam puta brže od klasične! Drugim riječima, kompanije i gospodarstva koja su prepoznala potencijal digitalizacije i ugradila ga u svoje poslovanje i djelovanje kao prioritet strateških planova, rastu drastično brže. Proaktivnost će dovesti do rasta i napretka, dok reaktivni pristup vodi u stagnaciju i zaostajanje.

Kako ocjenjujete trenutačno stanje u Hrvatskoj po pitanju digitalnog razvoja?

Ako stanje u Hrvatskoj promatramo kroz službeni indeks koji mjeri razvoj digitalnog društva unutar EU (DESI index), onda se može zaključiti kako je stanje loše. Naime, trenutačno smo na 24 mjestu. Zagrebemo li malo dublje ispod površine, vidimo kako u dimenziji korištenja interneta stojimo poprilično dobro. Prema mojem mišljenju, to pokazuje kako je otvorenost i spremnost građana na prihvaćanje novih digitalnih servisa visoka. Problem je u kategoriji povezivosti, gdje smo posljednji. Posebno je loša situacija u dimenzijama dostupnosti širokopojasnih mreža, velikih brzina i cijeni pristupa koju krajnji korisnici plaćaju. Uzroke takve situacije u najvećoj mjeri vidim u zakonodavno regulatornom okviru i odlukama koje su vodile prema neefikasnoj tržišnoj utakmici na tržištu fiksne telefonije. Posljedice snose građani i gospodarstvo u cjelini jer imaju lošu uslugu koju skupo plaćaju. Da je tomu tako, potvrđuje upravo suprotan primjer na tržištu mobilne telefonije gdje je Tele2, kao izazivač na tržištu, konstantnim pritiskom i borbom za naklonost korisnika ne samo povećao svoj udio na tržištu, već i natjerao ostale teleoperatere da dižu nivo usluge i optimiziraju cijene za svoje korisnike. Najveću korist na kraju svega imaju građani jer im takva situacija dokazano donosi bolju uslugu i korektniju cijenu. Zbog toga mjere za poticanje korektnog tržišnog natjecanja, stavljanje investicija u telekomunikacijsku infrastrukturu kao prioritet i poticanje njenog razvoja moraju biti na vrhu liste zadataka svih tijela i institucija države.

Kako gledate trenutačni zastoj u vezi s ulaganjem države u optičku infrastrukturu, kako gledate na novoosnovano Vijeće koje bi trebalo pogurati taj dio?

Mi smo kroz Udrugu već ranije pozdravili osnivanje Vijeća. Smatramo kako to može biti korak u dobrom smjeru te želimo vjerovati kako na toj razini Vijeće ima sve predispozicije da kroz kvalitetnu koordinaciju između raznih tijela državne vlasti stvori okvir i što prije donese odluke koje će potaknuti i ubrzati razvoj infrastrukture. To apsolutno vrijedi i za projekt izgradnje svjetlovodne komunikacijske infrastrukture, tzv. NPBBI program, za koji nam je Europska unija odobrila oko 100 milijuna eura bespovratnih sredstava. Bilo bi zaista krajnje štetno da zbog puke nekoordinacije ili spore administracije ta sredstva ostanu neiskorištena, a najveću štetu od takvog crnog scenarija imali bi mahom stanovnici ruralnih područja Hrvatske jer je program velikim dijelom namijenjen razvoju telekomunikacijske infrastrukture u tim područjima. Vjerujem kako će Vlada kroz rad Vijeća osigurati da se takav scenarij ne dogodi, odnosno djelovati kako bi program krenuo u provedbu u najkraćem mogućem roku.

Na čelu ste Tele2, kakvo je stanje na mobilnom tržištu, kako vidite daljnji razvoj?

Na tržište mobilnih komunikacija u protekloj godini u značajnoj su mjeri, osim daljnjeg rasta potrošnje podatkovnog prometa, utjecaj imale i određene regulatorne odluke. Tu, prije svega, mislim na tzv. ukidanje roaminga unutar EU. Te okolnosti zbog dobre turističke sezone pozitivno su djelovale i na prihode operatera u Hrvatskoj, ali istodobno stavljaju pod pritisak kapacitete mobilnih mreža za vrijeme špice turističke sezone. Očekuje se nastavak tog trenda i u sljedećim godinama, što za posljedicu ima nužnost značajnih i opetovanih investicija u kapacitete mreža. Što se Tele2 tiče, posebice nas veseli odlična reakcija korisnika na naš proizvod Pokućni internet, koji je postao jedinstvena zamjena za fiksni internetski priključak. To je odličan pokazatelj kako mobilne mreže novih generacija, bazirane na najmodernijoj 4G tehnologiji, mogu vrlo dobro odgovoriti na potrebe korisnika za pristupom internetu velikih brzina za kućanstva. Osim pokućnog interneta, prošla je godina donijela još jednu revolucionaru promjenu, a ona se odnosi na prvi i jedini neograničeni internet na mobilnim uređajima koji smo omogućili svojim korisnicima. Neograničena sloboda komuniciranja je sada u primjeni, a odaziv korisnika je izniman. Očekujemo kako će daljnji razvoj tržišta i tehnologija, posebice kad govorimo o 5G standardu, još više brisati granice između mobilnog i fiksnog pristupa internetu. U konačnici, krajnjem korisniku neće biti bitna tehnologija kojom pristupa internetu, već samo činjenica je li ta usluga kvalitetna te ispunjava li njegova očekivanja i potrebe.

Komentara 7

AA
aabbcc
15:16 30.01.2018.

G3 ok i neka neko objasni sta vrijedi G4, G5 kada je 99% mobila ispod brzine G4 pa i G3. ako nije tako molim ispravite me. Koja to drzava ima G5 u Evropi ili svijetu i kolika je ta brzina ?

Avatar MGM
MGM
13:26 02.02.2018.

A da Tele2 je brz nema šta, kad uzmeš pokućni prvi misec dva bude brzine25-40 Mbps nakon toga sve manje i manje, variraju od 4-13 Mbps po cijeni od 169 kn šta je mala brzina a veliki novci

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije