Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Poduzetništvo i karijere

Utjerivače dugova regulirat ćemo posebnim zakonom

Agencije za naplatu potraživanja ili kako im “tepaju” dužnici – utjerivači dugova – otkupile su 2010. od banaka 31,02 milijarde kuna loše naplativih kredita, po diskontnoj cijeni koja se obično kreće u rasponu od 10 do 30 posto vrijednosti
25. veljače 2019. u 07:20 31 komentara 4887 prikaza
Dražen Bošnjaković
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Agencije za naplatu potraživanja, ili kako im “tepaju” dužnici – utjerivači dugova – otkupile su od banaka od 2010. 31,02 milijarde kuna loše naplativih kredita, po diskontnoj cijeni koja se obično kreće u rasponu od 10 do 30% vrijednosti, a od dužnika pokušavaju naplatiti – 100%. Ti su krediti dok su odobravani i otplaćivani bankama pod ingerencijom HNB-a, no nakon što su promijenili vlasnika, i to bez suglasnosti dužnika, iskliznuli su ispod radara supervizije, ali i bilo kakve druge kontrole i vizije da se stave pod nadzor. Kao Poncije Pilat, svi od njih peru ruke, a agencije ih trljaju jer im je posao unosan i počiva na nesrazmjernoj matematici koje nigdje drugdje u financijskom svijetu nema.

Dražen Bošnjaković IZRUČENJE Bošnjaković ne zna detalje treće Mamićeve optužnice: 'Vidjet ćemo'

Jedino s čim imaju problema je reputacija. Nitko ih ne voli. A nisu ničiji: HNB samo vodi statistiku o tome koliko dugova otkupe od financijskih institucija, Hanfa s njima nema ništa, Ministarstvo pravosuđa kaže da su u ingerenciji Ministarstva financija, a Vlada koja bi se trebala izjasniti kad će ih i kako staviti pod neko regulatorno tijelo i donijeti zakon koji će im urediti poslovanje – šuti. Ni na upit o tome nisu nam odgovorili.

Mogući regulatori HNB i Hanfa

Do tada tvrtke, koje su samo od banaka u osam godina otkupile gotovo četvrtinu vrijednosti proračuna, a gdje su još telekomunikacijske kompanije i komunalci, paralelno naplaćuju već ovršene kredite pa blokirani građani, uz iznos koji im se prisilnom naplatom usteže od plaće, moraju i njima otplaćivati mjesečni iznos koji im ponude kako im kamata ne bi enormno rasla. Istodobno traje teror telefonskih poziva: višekratno nazivanje ovršenika, članova obitelji, rodbine, susjeda, a što je najgore i poslodavaca kojima prijete da će njih teretiti ako ne ustegnu iznos od plaće. Blokirani svjedoče da im se nerijetko nakon takvih poziva ugovori o radu na određeno vrijeme ne produžavaju, poslodavac ih može držati “u šaci” jer su ucijenjeni dužničkim ropstvom, a njihov privatni problem postaje javan – prepričavaju ga susjedi i rodbina s kojom ne moraju biti bliski. Nikakav GDPR tu ne pomaže – zaštiti osobnih podataka ovdje se reklo “laku noć”.

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Predstavnik CEET regije Ante Žigman izabran za člana Izvršnog odbora Međunarodne udruge nadzornika osiguranja kao predstavnik CEET regije

Kako je to sve moguće u zemlji u kojoj se svi žale na prereguliranost, u kojoj su i u slučaju “švicarac” banke u sudskom procesu pale upravo na jednostranoj promjeni promjenjive kamatne stope bez suglasnosti dužnika, a ovdje se cijeli dug bez suglasnosti klijenta, seli drugom vlasniku? Sve je legalno jer se dug smije prodavati, no način na koji se to radi bez zakonske regulative ove branše, koja bi uključila zaštitu prava potrošača, izaziva mučan osjećaj da je nešto stvarno trulo u državi Danskoj. Agencije rade s blokiranim građanima i njihovi su predstavnici, kroz HUAN – Hrvatsku udrugu agencija za naplatu potraživanja u kojoj je osam tvrtki, agilno sudjelovali u raspravi o Ovršnom zakonu, prvo o njegovim izmjenama, a onda i o nacrtu novog. No ovršni ih zakon ne spominje, tamo im, kažu mjerodavni, nije mjesto.

– Ministarstvo pravosuđa podupire prijedlog, što su ministar Bošnjaković i državni tajnik Salapić u nekoliko navrata javno komunicirali, ali rad agencija za naplatu potraživanja kao i nadzor njihova rada nije u nadležnosti Ministarstva ni predmet reguliranja Ovršnim zakonom – kažu u Bošnjakovićevu ministarstvu.

Dražen Bošnjaković s ministricom Nelom Kuburović pogreška sutkinje Bošnjaković: Presude Daruvarcu i Ercegu ne mogu komentirati

U slučaju zakonodavne inicijative čiji bi cilj bilo reguliranje nadzora nad radom agencija, radilo bi se, kažu, o materiji iz nadležnosti Ministarstva financija, odnosno regulatornih tijela za nadzor financijskog sustava kao što su Hanfa i HNB jer riječ je o prijenosu novčanih tražbina i pitanjima iz područja pružanja financijskih usluga.

– U svakom slučaju, ako dođe do takve zakonodavne inicijative, Ministarstvo pravosuđa će je svakako pozdraviti i poduprijeti – poručili su.

Priprema se direktiva EU

Poslovanje agencija još nije adekvatno regulirano ni u EU, no to ne znači da bismo trebali čekati supranacionalnu legislativu. Iz HNB-a, na koji se ministar pravosuđa referira kao na mogućeg supervizora, kao što je to u Mađarskoj i Bugarskoj, odvratili su nam da, u kontekstu kupoprodaje plasmana, sukladno članku 150. Zakona o kreditnim institucijama HNB izdaje mišljenje ako kreditna institucija prodaje materijalno značajan iznos plasmana.

Kuna Rekordne pričuve Hlađenje kune krca devize u trezore HNB-a

Ako 31 milijarda nije značajan iznos, što jest? Naravno, središnja je banka mislila na pojedinačne izloženosti, ne zbirnu brojku. No zbirna brojka govori o sistemskom riziku. A o njemu oni vole govoriti.

– Korisno je spomenuti da je Europska komisija u ožujku 2018. objavila prijedlog direktive kojom će se detaljnije urediti i poticati razvoj sekundarnog tržišta neprihodujućih kredita, uključujući licenciranje i nadzor nad osobama koje otkupljuju dugovanja kreditnih institucija kao i osobama koje se bave samo naplatom prodanih kredita – pojasnili su iz HNB-a.

Dubrovnik: Svečano obilježen "povratak" Trgovačkog suda u Grad Ministar pravosuđa Bošnjaković svečano otvorio Trgovački sud u Dubrovniku

Matija Arapović, predsjednik HUAN-a, poručuje da i oni podržavaju donošenje propisa koji će dodatno regulirati rad agencija.

– Upravo kako bi se oblikovao kvalitetan zakonski i poslovni okvir, agencije budućim autorima stoje na raspolaganju znanjem i iskustvom koje su stekle svakodnevnim radom u segmentu naplate i otkupa potraživanja. Agencije od samog početka posluju u skladu s važećim zakonima i pozitivnim propisima RH – kaže. Tvrdi, međutim, da je netočno da nisu regulirani.

Dražen Bošnjaković osvrt Bošnjaković o napadima na medicinsko osoblje: 'Treba ubrzati postupanje'

– Regulirane su Zakonom o obveznim odnosima, Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Ovršnim zakonom, Zakonom o stečaju potrošača... – kaže te argumentira da su za dužnika povoljnije rješenje od drugih vjerovnika jer pokušavaju utvrditi stvarne mogućnosti otplate. S njihovom se “povoljnošću” blokirani, koji godinama zazivaju regulaciju poslovanja, baš i ne bi složili, no izgleda da se i tu otvorio prostor za dogovor: prošli su se četvrtak sastali predstavnici HUAN-a i Udruge Blokirani koja je to objavila na svojoj Facebook stranici gdje su obznanili članovima da je bilo konstruktivno i da mogu očekivati skore dobre vijesti.

Pogledajte i video: Hrvatski apsurdi

 

MSC Cruises
PROMO
MSC Grandiosa je osvijetlila rijeku Labu na svečanosti krštenja
  • mozart:

    To je ovaj tip sto je uradio zakon o delozaciui... pa sad ga mijenja uz komentar da ce ga ublaziti??? Smrdljivac bez duse

  • Manu@:

    Stvorili su moćnu utjerivačku mafiju tešku 31 milijardi kuna interesno uvezanu s politikom koja ju je stvorila. Sve piše u tekstu a na slici je i glavni i odgovorni. Ali nema veze. Hrvatska ima dovoljno budala da ih opet biraju.

  • Avatar navijač
    navijač:

    Kako netko po zakonu može naplatiti nešto što banka ne može? Jel treba da opet počnemo kupovati kalašnjikove da se obranimo od takvih? Bošnjakoviću pametniji si kad šutiš.