Naslovnica Biznis TOP 505

Tradicionalno vodeća branša još uvjerljivija

Iz vodeće Ine ističu da su ovo rekordni rezultati u novijoj povijesti te da im je EBITDA dosegnula 3,2 milijarde kuna, što je 52 posto više u odnosu na prethodnu godinu
31. kolovoza 2018. u 10:15 2 komentara 109 prikaza
Energetika
Foto: Jurica Galoić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/2

Energetski sektor je tradicionalno jedan od najprofitabilnijih u nacionalnom gospodarstvu, a tome svjedoči i lista 505 najvećih hrvatskih tvrtki po ostvarenom prihodu za prošlu godinu. Među prvih 10 tvrtki po prihodu u Hrvatskoj je čak šest energetskih, s tim da su prve četiri upravo iz ovog sektora. Uz to, u top 10 energetskih tvrtki gotovo sve su zabilježile rast prihoda, uglavnom dvoznamenkasti, a izuzetak je samo HEP koji je imao vrlo blagi pad.

Iznenađenja nije bilo niti ove godine te je apsolutni lider Ina s prihodom od 18,3 milijardi kuna, a što je 21,5 posto više nego u godini prije. Iz same Ine su povodom tih rezultata istaknuli da su ovo rekordni rezultati u novijoj povijesti te da im je EBITDA dosegnula 3,2 milijarde kuna, što je 52 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Tako snažan operativni rezultat odrazio se i na neto dobit koja je porasla na 1,22 milijarde kuna u 2017. godini, u usporedbi sa svega 101 milijun kuna neto dobiti ostvareno u 2016. Iz Ine su poručili da su u segmentu istraživanja i proizvodnje iskoristili pozitivno vanjsko okruženje s prosječno 24 posto većom cijenom nafte na svjetskom tržištu. To je zajedno s višim ostvarenim cijenama plina i blagim povećanjem domaće proizvodnje na kopnu doprinijelo povećanju dobiti iz poslovanja za 42 posto, na 1,6 milijardi kuna. Lani im je ukupna proizvodnja ugljikovodika pala za pet posto, uglavnom uslijed prirodnog pada proizvodnje u podmorju. U odnosu na 2016., domaća proizvodnja sirove nafte i plina na kopnu zabilježile su blagi rast od dva, odnosno tri posto. U segmentu rafinerija i marketinga, uključujući trgovinu na malo, ostvaren je, također, bolji financijski rezultat, jer je uspješno iskorišteno pozitivno vanjsko okruženje s višim maržama i povećana ukupna količina prodaje. U tom je segmentu ostvarena CCS EBITDA (pokazatelj dobiti koji u obzir uzima skokove cijena sirovina), u iznosu od 806 milijuna kuna, u usporedbi s 350 milijuna kuna ostvarenih u 2016. godini. Iz tvrtke su pojasnili da im je lanjska prodaja Trgovine na malo porasla zahvaljujući širenju mreže u BiH, blagom ekonomskom oporavku uz pozitivan razvoj prodaje goriva premium kvalitete i prodaji robe široke potrošnje. Donedavni, a dugogodišnji predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott, poručio je povodom objave prošlogodišnjih rezultata kako je tvrtka ovakvim dobrim rezultatima pokazala sposobnost da iskoristi prednosti povoljnog vanjskog okruženja s višim cijenama. Istaknuo je i podatke da je veleprodaja derivata povećana za 12 posto, maloprodaja za četiri posto, a trgovina prirodnim plinom za osam posto.

- Kontinuirane mjere učinkovitosti provedene u posljednje dvije godine bile su osnove na kojima možemo isporučiti novu vrijednost čak i u uvjetima niskih cijena - kažu u kompaniji. Ina grupa je nastavila povećavati prihod i u prvih šest mjeseci tekuće godine, kada je kormilo kompanijom od Aldotta preuzeo Sándor Fasimon, te je ostvarila prihod od 9,5 milijardi kuna, a što je 13 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. No, istodobno je neto dobit od 533 milijuna kuna bila 38,8 posto manje nego u prvom polugodištu 2017. kad je iznosila 871 milijun kuna. Iz same tvrtke ističu da je pozitivan trend rasta prihoda uglavnom rezultat veće prodaje. Kapitalna ulaganja u prvom polugodištu 2018. iznosila su 518 milijuna kuna. Neto dug je istovremeno smanjen na samo 701 milijun kuna s omjerom duga i kapitala ispod šest posto. Novopostavljeni predsjednik uprave Ine Sándor Fasimon je komentirao kako se prvo polugodište pokazalo kao pozitivno razdoblje za ukupne rezultate Ine.

Nakon Ine, već godinama na drugom mjestu je HEP koji je lani uprihodio 8,82 milijarde kuna, a što je bilo za 0,4 posto manje nego u godini prije, a na što su, prije svega, utjecali smanjeni prihod na veleprodajnom tržištu plina. Prema ranije objavljenom revidiranom financijskom izvješću za prošlu godinu, HEP d.d. je u 2017. ostvario neto dobit u iznosu 364 milijuna kuna, što je znatno manje u odnosu na dobit od 1,3 milijarde kuna ostvarene 2016. godine. Tako je prošle godine HEP u proračun uplatio 794,3 milijuna kuna temeljem dobiti ostvarene poslovanjem u 2016., dok će ove godine, temeljem prošlogodišnje dobiti, uplatiti znatno manji iznos, 218,4 milijuna kuna ili 60 posto svoje prošlogodišnje dobiti. HEP grupa, iz koje je u top 10 energetskih tvrtki po prihodu čak pet njihovih članica, je prema konsolidiranom financijskom izvješću, lani ostvarila poslovne prihode u iznosu od 14,97 milijardi kuna, što je u odnosu na 2016. porast za četiri posto, dok su poslovni rashodi rasli za 8,5 posto, na 12,67 milijardi kuna. HEP grupa je u 2017. ostvarila konsolidiranu neto dobit u iznosu od 1,3 milijarde kuna, što je 36,4 posto manje od dobiti ostvarene 2016. godine.

Energetika | Autor : Grgur Žućko/PIXSELL Foto: Grgur Žućko/PIXSELL Ivan Čermak, vlasnik Croduxa derivati dva, tvrtke koja je na 10. mjestu ukupne liste po prihodima te šesti najveći energetičar

Vukovarska tvrtka Prvo plinarsko društvo (PPD), kojoj je na čelu Pavao Vujnovac, je brzo rastuća tvrtka u Hrvatskoj joj ja lani imala prihod od 7,76 milijardi kuna, a što je bio rast od čak 135 posto u odnosu na godinu prije. Tvrtka se bavi uvozom, prodajom, opskrbom i distribucijom prirodnoga plina. PPD ima sjedište u Hrvatskoj, a tvrtke u Švicarskoj, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji iz kojih posluje diljem Europe. Također, PPD ima osigurane skladišne kapacitete za plin i u Hrvatskoj i u inozemstvu, koji omogućavaju skladištenje plina u trenutku povoljnih kretanja cijena te jamče isporuku potrebnih količina plina u svakom trenutku. PPD je tvrtka u vlasništvu Energia naturalis (ENNA) grupe koja vrši upravljačku ulogu 20-tak društava unutar grupe. Karakterizira ju široki spektar poslovanja – od distribucije i opskrbe plinom, obnovljivih izvora energije, trgovine naftnim derivatima, od informacijskih i komunikacijskih tehnologija preko investicijskih projekata do transporta. Grupa je u Luci Ploče dovršila prvu fazu izgradnje terminala tekućih tereta, a koji u daljnje faze izgradnje i djelovanja ulazi kao ATT - Adriatic tank terminal. PPD – distribucija plina posjeduje koncesiju za distribuciju plina u gradu Vukovaru i devet općina Vukovarsko-srijemske županije (Bogdanovci, Borovo, Tompojevci, Negoslavci, Tovarnik, Nijemci, Markušica, Tordinci i Trpinja) te je 100%-tni vlasnik distribucijske mreže koja je u cijelosti izgrađena privatnim investicijama. PPD upravlja, održava i razvija 595 kilometara plinovoda, od toga 566 srednje tlačne mreže (3 bar) i 29 kilometara visoko tlačne mreže (6 bar) s gotovo 11 tisuća korisnika.

Slovenski Petrol je peti u ukupnom poretku tvrtki po prihodu te četvrti među energetičarima s 4,7 milijardi kuna prihoda, a što je rast od 10,15 posto u odnosu na godinu prije. Na petom mjestu među energetskim tvrtkama je HEP ODS (Operator distribucijskog sustava) s prihodom od 4,33 milijarde kuna, a što je 35 posto manje nego lani. Crodux derivati dva, tvrtka u vlasništvu umirovljenog generala Ivana Čermaka, je na 10. mjestu ukupne liste te 6. na listi najvećih energetskih tvrtki s prihodom u 2017. od 3,92 milijarde kuna, a što je 38,9 posto više nego u godini ranije. Nakon njih dolaze čak tri tvrtke iz HEP grupe i to redom HEP Proizvodnja, HEP Elektra te HOPS. HEP Proizvodnja, koja obavlja djelatnosti proizvodnje električne energije i proizvodnje toplinske energije za centralne toplinske sustave gradova Zagreba, Osijeka i Siska, je imala prihod od 3,79 milijardi kuna i rast od 15,7 posto u odnosu na godinu prije. HEP Elektra, koja je jedini je energetski subjekt ovlašten za pružanje javne usluge opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj, što znači da joj je obveza pružanje javne usluge opskrbe električnom energijom kao univerzalne usluge za kupce kategorije kućanstvo te pružanje javne usluge opskrbe električnom energijom koja se obavlja kao zajamčena opskrba za kupce kategorije poduzetništvo, je godinu završila s 2,77 milijardi kuna, a što je u odnosu na 2016., kad im je prihod bio 455,3 milijuna kuna, statistički rast od 508 posto.

Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) sukladno Zakonu o tržištu električne energije, razdvojen je 2013. u odnosu na HEP grupu prema modelu neovisnog operatora prijenosa (ITO - Independent Transmission Operator), što znači da je kao pravna osoba izvan strukture vertikalno integriranog subjekta matice – HEP-a. Lani je imao prihod od 1,86 milijardi kuna ili 11,15 posto više nego u 2016. Misija HOPS-a je vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnja prijenosne mreže poradi pouzdane opskrbe korisnika uz minimalne troškove i brigu o očuvanju okoliša. HOPS je jedini operator elektroenergetskog prijenosnog sustava u Hrvatskoj i vlasnik cjelokupne hrvatske prijenosne mreže (naponskih razina 400kV, 220kV i 110kV), te posjeduje dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti prijenosa električne energije kao regulirane javne usluge. Top 10 tvrtki energetskih tvrtki zatvara ruska naftna kompanija Lukoil Croatia s 1,66 milijardi kuna prihoda ili 11,2 posto više nego u 2016.

Zdravko Marić Drugo tromjesečje 2018. Izvoz rastao brže od uvoza, BDP skočio 2,9% zbog potrošnje danas U VEČERNJEM Hrvatska postaje ozbiljan izvoznik oružja i vojne opreme Ilustracija uspješno razdoblje Porast izvoza EU-a u lipnju za 8,2 posto

VIP izdvaja za Vas

  • bottom_line:

    džaba ti dobit ako nemaš kontrolu nad kompanijom. sad će mađari donjet odluku da se dobit namjeni za kupnju obveznica mola s dospijećem 20 g. i prinosom 0,1%. jedino će država uzet nešto poreza da nahrani uhljebe.

  • stefj:

    Eto, ovo je jedan od glavnih uzroka rasta našeg BDP-a - rastu cijene energenata, pa tako raste i BDP. A cijene energenata dobrim dijelom regulira država, pa onda kako podigne minimalac, tako odmah digne i cijene, pa uvijek pokupi više ... prikaži još! nego što je dala... Gdje smo mi od nekih normalnijih država kojima je izvoz 60 i više % BDP-a. Dogovorna ekonomija, državne i javne strukture, sve nas to ubija, a umjesto da se to smanjuje i da se bori protiv toga, politika to potiče...