Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Stok tune oporavljen, kvote veće, a cijene niže

Nakon srdele, tuna je naš drugi po veličini izvozni riblji proizvod, oko 3000 tona godišnje u vrijednosti oko 27 milijuna eura
12. ožujka 2019. u 15:30 1 komentara 223 prikaza
Foto: HENRY ROMERO/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Dok je većina domaćih potrošača gleda samo na kovanicama od 2 kune, više od 90 posto plavoperajne tune iz hrvatskih je uzgajališta proteklih tjedana otplovilo put Japana. Izlov je gotov, a samo su iz Sardine u Postirama japanski brodovi-hladnjače, prisutni na izlovu, ukrcali 900 tona te najcjenjenije vrste tune na svijetu, koje pozamašni primjerci na tamošnjim ribarnicama dostižu i cijene veće od milijun dolara.

Širi biznis Tuna generala Gotovine novi hit u Metrou

Pale otkupne cijene

Mislav Bezmalinović, predsjednik uprave Sardine, smije se i kaže kako oni nemaju primjeraka od nekoliko stotina kilograma za kakve se nadmeću na japanskim burzama. Njihova, postirska, od 10-ak je kilograma, koliko je težila prilikom ulova, utovljena do 50-60 kg. No nezasitni Japanci i ove su godine kupili baš svu njihovu tunu. Jedini problem je, međutim, što je zbog povećanja ulovnih kvota, povećana i proizvodnja omiljenog bluefina, pa je sukladno zakonu ponude i potražnje, tuni pala cijena.

– S obzirom na oporavak stoka tune na Mediteranu, sada trebate proizvesti gotovo dvostruke količine za istu cijenu – kaže Bezmalinović. No tuna je, dodaje, i dalje jedan od glavnih izvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz RH i sretni smo što imamo povlasticu što u Jadranu smijemo loviti tune od minimalno osam kilograma, a ostale članice ICCAT-a (Međunarodne komisije za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna) od minimalno 30.

– Imamo dojam da je postignut balans u moru – i tuna i srdela kojom se tune pretežito hrane. Stoga bih volio da se zbog zadržavanja stabilnosti u moru, a i cijena tune, kvote više ne povećavaju – ističe Bezmalinović.

riba na Dolcu Bogata ponuda, ali i cijene Za hobotnicu traže i 140 kn: Umjesto da pojeftine, morski proizvodi poskupjeli

Tvrtki sa stoljetnom tradicijom i vlastitom flotom od sedam ribarskih brodova tuna čini 40% prihoda, a ostatak uzgoj školjaka, brancina i orade te prerada ribljih proizvoda, koja u jednoj od najmodernijih tvornica takvog tipa u Europi, među ostalim, podrazumijeva više od 40 milijuna konzerviranih proizvoda godišnje te kapacitet smrzavanja 150 tona ribe dnevno.

U Jadranu je svojedobno bilo dopušteno uloviti i 1155 tona tune za daljnji uzgoj, da bi s međunarodnim zabranama zbog sve veće ugroženosti te vrste kvota pala i na 400-tinjak tona. No u međuvremenu tuna je spašena, a s njom i cijeli niz radnih mjesta koja su direktno ili indirektno povezana s plavoperajnom tunom, kazao je na posebnom sastanku ICCAT-a u Dubrovniku potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić zalažući se i za liberalizaciju uzgoja, produljenje plivaričarske ribolovne sezone koja u pravilu traje od kraja svibnja do kraja lipnja te subregionalni pristup. Na sastanku 52 članica ICCAT-a odlučeno je tako da će hrvatska godišnja kvota za izlov tune sa 779,84 tona u 2018. u ovoj godini porasti na 862,79 tona, a 2020. premašiti 900 tona.

Srdela Ministarstvo poljoprivrede: Odšteta zbog srdele 4,5 mil. eura

Mi jedemo žutoperajnu tunu?

No budućem sushimiju, tatakiju i slično vrijeme je da konačno zauzme mjesto i na hrvatskim policama, procijenili su nedavno iz Pelagos net farme generala Ante Gotovine, pa će tvrtka dio uzgojene plavoperajne tune plasirati i kroz HoReCa kanal (hoteli, restorani, catering) na domaćem tržištu. U suradnji s Metroom Pelagos net, koji s Jadran tunom Mladena Mandića čini povezano društvo, prvi je put svoj vrhunski proizvod stavio na police međunarodnog trgovačkog lanca, čime si je otvorio put prema više od 160.000 Metroovih kupaca diljem Hrvatske. A kako neslužbeno doznajemo, Metro bi tunu iz uzgajališta Balabra, između otoka Vrgade i Gira, uskoro mogao plasirati i na druga tržišta na kojima posluje.

Nakon srdele, tuna je naš drugi po veličini izvozni riblji proizvod, oko 3000 tona godišnje u vrijednosti oko 27 milijuna eura ili više od 200 milijuna kuna. Prema podacima HGK u prvih 11 mjeseci 2018. izvezli smo 2851 tonu plavoperajne tune iz uzgoja te neznatne količine ostalih vrsta svježe tune. No kako gotovo sva plavoperajna tuna završava u Japanu, hrvatske tvrtke koje se bave konzerviranjem tune uvoze uglavnom manje cijenjenu žutoperajnu tunu koje smo, u istom razdoblju prošle godine uvezli 32 tone svježe i 568 tona smrznute za oko 2 milijuna eura te 123 tone plavoperajne tune za milijun eura.

Platio tunu tri milijuna dolara rekord Vlasnik sushi restorana platio tunu nevjerojatnih tri milijuna dolara

Iz Ministarstva poljoprivrede ističu kako je ulovna i uzgojna praksa plavoperajne tune u nas značajno drugačija nego u ostatku Mediterana što je posljedica bioloških i ekoloških značajki ovog stoka. Naime, u vrijeme ribolovne sezone (svibanj i lipanj), odrasla tuna se okuplja u Mediteranu radi mrijesta, a Jadran u ovom periodu predstavlja hranilište za juvenilne primjerke. Upravo je ovo, ističu, odredilo ulovnu i uzgojnu praksu plavoperajne tune u Jadranskom moru, gdje se uzgoj temelji na ulovu juvenilnih primjeraka starosne kategorije 2+ te njihovom uzgoju tijekom ciklusa od 18 do čak 32 mjeseca. Tijekom ovog razdoblja, tuna prosječne mase od 9-10 kg dosegne tržišnu veličinu. S druge strane, u ostatku Mediterana (Španjolska, Malta, Turska), uzgoj se temelji na ulovu odraslih jedinki veličine preko 30 kg i njihovu kratkotrajnom zadržavanju u kavezima (oko 6 mjeseci) radi povećanja udjela masti, nakon čega se tijekom zimskih mjeseci izlovljavaju i izvoze.

>> Pogledajte video: Gala večer u Arsenalu Tuna, Sushi & Wine Festival Zadar 2018

[video: 23852 / ]
Nesanica
Nesanica
Ako imate problema sa spavanjem, ne zanemarujte pravila odabira najbitnijeg čimbenika

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar arba_arba
    arba_arba:

    27 mio Eura, Norveska uzgoji i najvecim dijelom za izvoz losose u vrijednosti od 7 milijardi Eura