Siromašni, bogati, starci, tinejdžeri, profesionalni lopovi, organizirane skupine i pojedinci... – nema pravila kad su u pitanju kradljivci u trgovinama. Službene procjene govore kako se godišnje u sektoru maloprodaje u Europi ukrade robe u vrijednosti 29 mlrd. dolara ili 1,83% godišnjeg prometa, dok se hrvatski gubitci procjenjuju i na milijardu kuna.
Teško protiv kradljivaca
Trgovkinja u jednoj zagrebačkoj drogeriji uvjerava nas kako je za krađe najmanje krivo siromaštvo. Tu imaju problema i s tinejdžericama koje više kradu zbog adrenalina ili obijesti nego iz potrebe, maskaru, šampon, ruž..., a kako svaki artikal u prosjeku košta 50-60 kuna – i sa samo 10-ak njih na dan dođe se do znatne svote.
Iz Bipe, gdje se najviše kradu parfemi i dekorativna kozmetika, tvrde kako poduzimaju niz preventivno-sigurnosnih mjera – od suradnje sa savjetnikom za sigurnost i odabranom zaštitarskom kompanijom do edukacija svojih zaposlenica. A slično kažu i u Konzumu, Kauflandu, Pevexu...
– Krađe su, na žalost, neizostavan dio poslovanja svakog trgovačkog lanca – kažu iz Konzuma gdje se najčešće “otuđuju” skupa alkoholna pića, vina, kava, skuplje čokolade i bombonijere, kozmetika, sirevi, suhomesnati proizvodi i slično. Štete?
– Od 20-ak do više tisuća kuna – odgovaraju iz Pevexa, gdje kao razloge krađa navode “pustu potrebu i nemogućnost plaćanja potrebnih artikala do profesionalnih i organiziranih skupina”.
Tvrde kako su s obzirom na visoku razinu korporativne sigurnosti, ulaganje u sustave tehničke zaštite i edukaciju djelatnika – efikasni u sprečavanju krađa kao i u naknadnim naplatama, a sve krađe prijavljuju i nadležnim policijskim postajama.
I zaposlenici koriste priliku
– Kradu i zaposlenici. Ako trgovina ne vodi računa o osiguranju (video nadzor, posebni zaštitni čipovi, zaključavanje skupe robe, zaštitari,...), to se pročuje pa i organizirani lopovi, kleptomani, ali i zaposlenici koriste priliku. Ovisno o formatu, dućani od krađa (u većima se lakše krade) gube 0,1% do 0,5% godišnjeg prihoda. Znamo li da je godišnji promet svih trgovina u RH cca 50 mlrd. kuna, riječ je o ogromnoj svoti! – kaže pak Drago Munjiza, glavni izvršni direktor Lonie.
Ističe kako su Loniji prednost mali dućani iz susjedstva i mini marketi, pa nemaju puno velikih i skupih krađa. No istina je da su u porastu oružana razbojstva i provale od kojih su trgovci osigurani kod osiguravateljskih kuća.
– Kad su u pitanju profesionalci, manje skupine od 2-3 osobe, jedan obično “zašprehava” prodavača, drugi skidaju barkodove i markice i trpaju robu – priča kriminalist Željko Cvrtila.
Neki kradu i u dosluhu s prodavačima i s preprodavačima. No kako sitno djelo krađe male vrijednosti do 1000 kuna ne podliježe kaznenom progonu te policija takva djela ne istražuje po službenoj dužnosti, tek rijetki trgovci poduzimaju privatne tužbe protiv kradljivaca, što oni obilno koriste.
Na sreću, objašnjava Cvrtila, postoji i pojam produženog kaznenog djela. Ako se počinitelja u više navrata uhvati u sitnom djelu krađe, otuđeni iznosi se mogu zbrojiti pa se na toj osnovi može kazneno goniti po službenoj dužnosti, a ne samo po privatnoj tužbi.
sok od jabuke pak. 5 litara 50kuna, a za dva dana na akciji 25 kuna. ko sad krade?